Umirovljenicima su u travnju isplaćene mirovine uvećane siječanjskim usklađivanjem za 3,03 posto, odnosno 16 eura u prosjeku. Prosječna sveukupna mirovina (bez isplata prema međunarodnim ugovorima) prošlog mjeseca porasla je na 642 eura te je udio mirovine u plaći iznosio 45 posto, ali sada je pao, piše mirovina.hr, a prenosi N1.
Paradoks
Mirovine veće nego prije deset godina - ali udio mirovine u prosječnoj plaći sve manji
(Snimila Ana Krizanec)
Mirovine rastu, ali plaće rastu brže i više, zbog čega udio mirovine u plaći opet bilježi pad. Prosječna sveukupna mirovina, ona najveća moguća u statističkom prikazu HZMO-a, sada iznosi svega 44 posto prosječne plaće. Na 40 posto je prosječna radnička mirovina, a ona svih prema općim propisima na mizernih 36 posto. Svaki četvrti umirovljenik ima mirovinu koja čini 28 posto udjela u prosječnoj plaći, dok se one nekadašnjih saborskih zastupnika dižu na 155 posto.
Povećanje mirovina nije donijelo rast ovog važnog pokazatelja realne vrijednosti mirovina, jer su plaće rasle više nego mirovine. Da bi stvar bila gora, ovoga mjeseca došlo je do pada udjela mirovine u prosječnoj plaći na 44 posto, kada govorimo o najvećem prikazanom mirovinskom prosjeku svih umirovljenika u statistici Zavoda za mirovinsko osiguranje.
Ovoga mjeseca nešto više od milijun umirovljenika (bez korisnika prema međunarodnim ugovorima, ali s korisnicima ‘povlaštenih’ mirovina) dobilo je u prosjeku 644 eura mirovine. Dva je to eura više nego prošloga mjeseca, što spada u neka standardna kretanja mirovinskih prosjeka. Prosječna plaća je, međutim, opet rasla i to s 1.416 eura na 1.448 eura, odnosno za 32 eura, dakle 30 eura više nego mirovine. Takva kretanja srušila su udio mirovine u plaći na 44 posto.
Gledamo li prosječnu mirovinu svih 1,13 milijuna umirovljenika prema općim propisima, njihovih u prosjeku 524 eura čine samo 36 posto prosječne plaće, što je doista jedan od lošijih pokazatelja ovog parametra ikad. Stavimo li na stranu male isplate prema međunarodnim ugovorima, udio se penje na 40 posto. Jasno je, dakle, da u prikazanoj statistici HZMO-a mirovine ostvarene prema posebnim propisima podižu udio mirovine u prosječnoj plaći za čak četiri posto.
Paradoksalno je da umirovljenici danas imaju gotovo dvostruko veće mirovine nego prije deset godina, ali manji udio mirovine u prosječnoj plaći za čak četiri posto. Tako je prosječna sveukupna mirovina 2014. godine iznosila 352 eura s 48 posto udjela u plaći, koje su tada također bile dvostruko niže nego danas. Danas imamo mirovinski prosjek od 644 eura, a udio u mirovini od 44 posto. Veće su mirovine, veće su plaće, ali realna vrijednost mirovina je manja jer mirovinska primanja sve više zaostaju za prihodima radnika.
Najmanji udio mirovine u plaći imaju one najniže, a koje prima više nego svaki četvrti umirovljenik. Njih više od 270.000 dobiva u prosjeku 409 eura, što čini svega 28 posto udjela u prosječnoj plaći. Treba reći i da najviše mirovine, među kojima su i one saborske, uvelike nadmašuju prosječnu plaću. U prosjeku, nekadašnji zastupnici, članovi Vlade, suci i revizori ostvaruju 2.237 eura mirovine, koliko im je isplaćeno u travnju nakon usklađivanja. Takva mirovina čini oko 155 posto prosječne plaće.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
