1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva obilježena i poštanskom markom

(Foto Hrvatska pošta)

Hrvatska pošta stavit će u optjecaj u petak, 23. svibnja novu prigodnu poštansku marku tiskanu u povodu 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Marka s motivom brončanog reljefa s likom kralja Tomislava zajedničko je izdanje Hrvatske pošte i Hrvatske pošte Mostar, a na inicijativu Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja".

Autor marke je Tomislav Vlainić, dizajner iz Splita, dok je autor predloška Frane Cota, hrvatski kipar i arhitekt. Izdanje je označeno slovnom oznakom A što odgovara iznosima poštarina za pismo mase do 50 g u unutarnjem prometu te za dopisnicu/razglednicu u unutarnjem prometu. Marka, čija naklada iznosi 50.000 primjeraka, izdana je u hrvatskom arku s 25 maraka i pet privjesaka u 30 polja. Uz marku je otisnuta i prigodna omotnica prvog dana (FDC).

Izdanje potražite od 23. svibnja u poštanskim uredima ili na www.epostshop.hr .

Tekst popratnog letka uz prigodnu marku napisao je dr. sc. Mario Jareb, znanstveni savjetnik u Hrvatskom institutu za povijest. Cijeli tekst dostupan je na www.posta.hr .

Tomislav je kao prvi hrvatski kralj danas općeprihvaćena činjenica. Na temelju istraživanja povjesničara potkraj 19. stoljeća njegovo je ime postalo i ime prvoga hrvatskoga kralja. Stvorena je i priča o njegovoj krunidbi na Duvanjskom polju 925. iako u povijesnim izvorima za to nema dokaza.

Papa Ivan X. upravo je oko te godine uputio dva pisma u kojima spominje Tomislava: u jednom se spominje "kralj Tomislav u pokrajini Hrvata i u krajevima Dalmacija", a u drugom je nazvan "dragim sinom Tomislavom, kraljem Hrvata". Tomislav je vladao znatnim dijelom nekadašnje Donje Panonije sa središtem u Sisku i upravljao dalmatinskim gradovima, a pobjede nad Bugarima i vjerojatan uspješan otpor Mađarima pokazuju njegovu snagu i moć.

Takav vladar pojavio se pred Hrvatima potkraj 19. stoljeća. Očito je kako je svijest o približavanju tisućite obljetnice prvoga kralja utjecala na neke da počnu razmišljati o organiziranju dostojnog obilježavanja. Na to su godine 1906. došli utemeljitelji Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja" Emilij pl. Laszowski Szeliga i Velimir Deželić stariji. U nagodbenoj Hrvatskoj pod mađarskom dominacijom – usto hrvatske zemlje nisu bile ni ujedinjene – podsjećanje na prvoga hrvatskoga kralja Hrvatske, usto neovisne i ujedinjene, i pobjednika nad Mađarima imalo je veliku simboličku vrijednost. Do zamisli o proslavi tisućite obljetnice došlo je i u današnjem Tomislavgradu, a pripreme za to vodio je fra Mijo Čuić, koji je zamislio i gradnju spomen-crkve.

Obilježavanje je održano u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca u kojoj hrvatski narod nije bio ravnopravan i na kušnji je bila njegova samobitnost i identitet. Proslave 1925. i sljedećih godina potaknula je Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja", a pratile su ih brojne publikacije i spomen-obilježja. To je bio važan korak u očuvanju i izgradnji hrvatskoga nacionalnog identiteta. Tragovi obilježavanja iz 1925. prisutni su i danas. Na poticaj Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja" i Matice hrvatske 14. ožujka 2024. Hrvatski sabor proglasio je 2025. Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva.