Trošak svakodnevice raste
Inflacija usporava, ali Hrvatska i dalje među najskupljima u eurozoni
(Snimio Luka Jeličić)
Potrošačke cijene dobara i usluga u travnju su u odnosu na isti mjesec prošle godine bile veće za 3,1 posto što je za 0,1 postotni bod manje nego u ožujku kada je inflacija iznosila 3,2 posto, pokazuje prva procjena inflacije Državnog zavoda za statistiku za travanj, što znači da inflacija usporava treći mjesec zaredom, i to nakon što je u siječnju pala na 4 posto, u veljači na 3,7 posto, a u ožujku na 3,2 posto na godišnjoj razini. Cijene i dalje rastu, ali sporijim tempom, pa su tako na mjesečnoj razini, tj. u odnosu na ožujak, cijene veće za 0,6 posto.
Prosjek 2,2 posto
Prema harmoniziranom indeksu potrošačih cijena (HIPC), koji koriste Eurostat i HNB, stopa inflacije u Hrvatskoj u travnju je u odnosu na lanjski travanj iznosila 3,9 posto, čime je Hrvatska i dalje u skupini zemalja europodručja s najvišom inflacijom. Veću stopu inflacije od Hrvatske u travnju su imale Estonija (4,4 posto) te Latvija i Nizozemska (4,1 posto), dok je stopu jednaku kao Hrvatska od 3,9 posto imala Slovačka. Na razini cijele zone primjene zajedničke europske valute inflacija je iznosila 2,2 posto.
Kao i tijekom cijele prošle godine, te u prva tri mjeseca ove godine, najviše su u travnju u odnosu na isti mjesec prošle godine prema podacima DZS-a rasle cijene usluga, i to za 6,1 posto, što je blago ubrzanje rasta s obzirom na to da je rast cijena usluga u ožujku iznosio 6 posto na godišnjoj razini, a za očekivati je da će cijene usluga nastaviti rasti kako se budemo približavali glavnom dijelu turističke sezone.
Za razliku od usluga, cijene hrane i pića, čiji rast većina građana najviše osjeti na kućnim budžetima, u travnju su na godišnjoj razini porasle za 4,1 posto, no pokazuju znakove usporavanja rasta jer je inflacija cijena hrane i pića u ožujku iznosila 4,4 posto. Cijene energije u travnju su bile veće za 1,1 posto u odnosu na lanjski travanj, a industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije za 0,3 posto.
U odnosu, pak, na mjesec prije, najmanje su porasle cijene hrane, pića i duhana i to za 0,4 posto, cijene usluga porasle su za 0,8 posto, a industrijskih neprehrambenih proizvoda za 1,7 posto, dok su cijene energije u odnosu na ožujak pale za 1,1 posto.
Jeftiniji naftni derivati
HNB u komentaru navodi da je smanjenju ukupne inflacije u travnju, mjerene nacionalnim indeksom (IPC), pridonijelo usporavanje inflacije cijena energije i hrane, no prema HIPC-u koji uključuje i potrošnju stranih turista i institucionalnih kućanstava, u koja spadaju obrazovne, zdravstvene i vjerske ustanove, cijene usluga su usporile sa 7,6 posto u ožujku na 7,2 posto.
– Unatoč usporavanju inflacije cijena usluga, one nastavljaju biti komponenta s najvećim značajem za ukupna inflacijska kretanja u Hrvatskoj. Ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena (mjerenoj HIPC-om) od 3,9 posto usluge pridonose s 2,3 postotna boda, a hrana s 1,3 postotna boda, navode u HNB-u te dodaju da cijene hrane usporavaju treći mjesec zaredom, dok je usporavanje rasta cijena energije rezultat pojeftinjenja naftnih derivata.
Treći mjesec zaredom
Podsjetimo, u veljači je prekinut višemjesečni trend ubrzavanja inflacije koji je započeo lanjskog listopada kada je rast cijena nakon šestomjesečnog usporavanja počeo ubrzavati sve do siječnja ove godine kada je inflacija dosegla četiri posto, nakon čega je počela usporavati. No, unatoč usporavanju rasta potrošačkih cijena, Hrvaska je i dalje među članicama eurozone s najvećom stopom inflacije.
Za razliku od Hrvatske, koja već treći mjesec zaredom bilježi usporavanje inflacije, u eurozoni je taj trend prekinut u travnju zbog snažnog rasta cijena svježe hrane, najvećeg od početka godine, koji je iznosio čak 4,9 posto, čime je inflacija cijena hrane pretekla inflaciju cijena usluga, koje su mjesecima zauzimale prvo mjesto na ljestvici. Snažan rast cijena hrane u travnju je kompenzirao oštar pad cijena energije za 3,5 posto što je stabiliziralo stopu inflacije u eurozoni na razini istoj kao u ožujku. I u eurozoni se također bilježi ubrzavanje rasta cijena usluga, i to s 3,9 posto u ožujku na 4,1 posto u travnju na godišnjoj razini. Kad se isključe energija i svježa hrana, cijene su u europodručju bile više za 2,7 posto nego prije godinu dana.
U odnosu na ožujak, u eurozoni su najviše porasle cijene usluga, za 1,3 posto, te hrane za 0,9 posto, dok su cijene energije, kao i u Hrvatskoj, pojeftinile, i to za 2,3 posto. Prema anketi koju je provela Europska središnja banka, dojam građana eurozone je da inflacija i dalje jača, dok plaće rastu osjetno slabije od cijena. U idućih 12 mjeseci cijene će po medijanu procjene anketiranih građana porasti za 2,9 posto. To znači da inflacija po njihovoj percepciji jača budući da su još prije mjesec dana očekivali rast cijena za 2,6 posto. Građani istodobno procjenjuju da će nominalne plaće do početka proljeća iduće godine porasti, pak, za jedan posto.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
