(Snimio Hrvoje Jelavić/Pixsell)
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić sa svojim zamjenicama Gordanom Glibo i Anicom Ježić je u Rijeci predstavio Izvješće o radu Pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2024. godinu.
– Osobe s invaliditetom čine 17 posto stanovnika Hrvatske. U protekloj godini je Ured pravobranitelja kontaktiran 9.516 puta, što je velika brojka i velik posao, a nas koji radimo u Uredu je zajedno s područnim uredima ukupno 20, rekla je Glibo.
Predstavljanje je održano u riječkom Područnom uredu Pravobranitelja za osobe s invaliditetom, koji pokriva područje PGŽ-a, Istarske, Ličko-senjske i Karlovačke županije.
– Na tom području živi više od 82 tisuće osoba s invaliditetom, a samo u PGŽ-u 34.073 osobe, od kojih u gradu Rijeci više od 15 tisuća.
Razlozi s kojima nam se s ovog područja obraćaju osobe s invaliditetom, njihove obitelji, institucije i civilno društvo ne razlikuju se od razloga s kojima nam se obraćaju iz drugih krajeva Hrvatske.
Lani su nam se najviše obraćali s pitanjima vezanim za provedbu Zakona o inkluzivnom dodatku, Zakona o osobnoj asistenciji i Zakona o povlasticama u prometu.
Upiti se najčešće odnose na izazove i probleme s kojima se osobe s invaliditetom susreću svaki dan. Lani su nam se građani najviše puta obratili s pitanjima iz područja socijalne zaštite, zatim po brojnosti slijedi područje pristupačnosti i mobilnosti, pa zapošljavanja i rada, odgoja i obrazovanja, zdravstva, mirovinskog sustava, pravosuđa.
Javljali su se i zbog prijavljivanja različitih oblika diskriminacije i potrebe suzbijanja različitih oblika nasilja, rekao je Jurišić.
Među ostalim, izdvojio je da su posebno alarmantna obraćanja roditelja koji ukazuju da se npr. na dijagnostiku teškoća u govoru djece čeka do sedam mjeseci, a na ostvarivanje prvih tretmana po tri mjeseca, ali isto tako da Ured pravobranitelja nije zadovoljan razvojem sustava rane intervencijske podrške djeci.
– Prošle godine je Hrvatski zavod za socijalni rad zaprimio više od 250 tisuća zahtjeva za ostvarivanje inkluzivnog dodatka, a sada je tih zahtjeva više od 300 tisuća.
Radi se o naknadi koja može iznositi od 138 do 780 eura te velik dio osoba koje podnose zahtjev moraju proći postupak vještačenja, što iz različitih razloga traje izuzetno dugo. Svakodnevno primamo upite i o tome, objasnila je Ježić.