(Snimio Igor Kralj / Pixsell)
Čak 73 posto više Hrvata promijenilo je svoje prebivalište u ožujku ove godine u odnosu na isti mjesec lani, pokazuju podaci Ministarstva unutarnjih poslova.
"Za vjerovati je da je upravo porez na nekretnine jedan od glavnih izvora tako masovne promjene prebivališta u mjesecu ožujku. Međutim, ono što tu isto valja istaknuti jest da sama prijava prebivališta bez fizičke naseljenosti i prebivanja na toj adresi nije dovoljna za potrebe oslobađanja od plaćanja poreza na nekretnine", rekao je za RTL predsjednik Hrvatske udruge poreznih savjetnika Ivan Čevizović.
Prema podacima MUP-a promjenu prebivališta u ožujku ove godine zatražilo je 18.624 građana, što je u usporedbi s ožujkom lani kada je bilo 10.792 "preseljenja" skok od čak 73 posto.
Znak je ovo da idemo u dobrom smjeru, rekao je premijer Andrej Plenković.
"Mislim da idemo u dobrom smjeru. Mi smo transformirali porez na kuće za odmor koji je godinama postojao u porez na nekretnine s rasponom od 0,5 do 8 eura po kvadratu, na temelju odluka jedinica lokalne samouprave. Neki su stavili malo niži raspon, neki malo viši.
Uglavnom, cilj svega toga je u konačnici da ljudi postupaju u skladu sa zakonom, a jednako tako da imamo jedan proces da oni koji su najmodavci idu što više za tim da imamo dugoročni najam, a manje kratkoročni najam. Cijeli smisao stambene politike i priuštivog stanovanja je da gledamo na mlade generacije, mlade obitelji, na one koji trebaju napraviti ključne korake u životu – od posla do stanovanja i da im to stanovanje učinimo priuštivim", rekao je Plenković.
Osim u policiji, gužva je bila i u Poreznim upravama diljem zemlje. Broj građana koji je predao Zahtjev za prijavu ili oslobođenje od poreza na nekretnine trebao bi se znati do kraja lipnja, a koliki će broj njih u konačnici i plaćati taj porez znat će se na jesen nakon što budu obrađeni svi podaci, javljaju iz Porezne uprave.
"Činjenica da će Porezna to raditi tek na jesen ne mijenja i ne daje mogućnost naknadne prijave i promjene određenih činjenica za pojedinu nekretninu. Vlasnici su to morali napraviti do kraja ožujka. Kazna koja bi bila izrečena, a mogla bi biti izrečena ako je netko prijavio lažne činjenice, propisana je Zakonom o lokalnim porezima i one su do 6630 eura", kaže Ivan Čevizović.
Masovna promjena prebivališta dokaz je da se stanovi masovno koriste za najam, kažu iz građanske inicijative Stanari zajedno. U ponedjeljak će Vladi i Saboru uputiti dopis u kojem će tražiti hitnu izradu registra apartmana u stambenim zgradama.
"I da u tom registru točno i taksativno piše – koliko ima apartmana, na kojim mjestima, tko su vlasnici, tko su od njih državljani Hrvatske, a tko su stranci. Isto tako u tom registru treba pisati i koliko koja osoba ima apartmana – jer mi imamo situaciju gdje jedna osoba ima po 10 i 20 apartmana. Tražimo da sve bude transparentno", objašnjava za RTL Danas članica građanske inicijative Stanari zajedno Žaklina Jurić.
"Ja osobno u stambenoj zgradi imam apartman poviše glave gdje mi je praktički život, ali i kvaliteta života svedena na minimum", ističe članica građanske inicijative Stanari zajedno Melis Mladineo Brničević.
Ipak, na tržištu su se počele događati promjene. Agenti za nekretnine primjećuju sve veći broj najmodavaca koji svoje stanove oglašavaju za dugoročni najam.
"Ono što primjećujemo na tržištu u posljednjih nekoliko mjeseci jest da je došlo do povećanog broja stanova za dugoročni najam u ponudi, što je samim time rezultiralo i stabilizacijom cijena, odnosno cijene koje su početkom godine prolazile, sada više ne prolaze", zaključuje za RTL Danas agent za nekretnine Mislav Krišto.