Transeuropska prometna mreža EU (TEN-T) obuhvaća željeznice, unutarnje plovne putove, priobalne plovne putove i ceste koje povezuju gradska čvorišta, morske i riječne luke, zračne luke i terminale. Ključan je instrument za razvoj koherentne, učinkovite, multimodalne i visokokvalitetne prometne infrastrukture diljem EU-a.

Revizija Uredbe radi se svakih 10 godine što znači da je posljednja Uredba o TEN-T mreži donesena 2013. godine, kada Republika Hrvatska nije bila članica EU.

Hrvatska je prema toj Uredbi bila pozicionirana na dva europska koridora i to na Mediteranskom koridoru (auto/cestovna i željeznička mreža) te na Rajna-Dunav koridoru (riječne dionice Dunava i Save, s lukama Vukovar i Slavonski Brod), a Uredbom nisu bili obuhvaćeni značajni prostori RH što je onemogućavalo EU sufinanciranje strateških infrastrukturnih projekata na tim područjima.

Prometni koridori u EU (Foto: Promo)

Postignuti dogovor između Vijeća Europe, Europske komisije i Parlamenta o reviziji Uredbe o Transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T), krajem 2023. godine, za Hrvatsku znači da će, po usvajanju Uredbe u EU Parlamentu, a što očekujemo kroz travanj ove godine, biti pozicionirana na ukupno čak 4 prometna koridora EU.

Do sada je RH bila pozicionirana na dva – Mediteranskom (željezničko-cestovni) i na Rajna Dunav koridoru (riječnom), a predloženim izmjenama Uredbe bit će uvrštena na još dva koridora - Baltičko more - Jadransko more i Zapadni Balkan – Istočni Mediteran.

Ovim izmjenama bit će uvršteno novih 802 km pruga te novih 706 km autocesta na Europske prometne koridore (ETC). U sklopu revizije u sveobuhvatnu mrežu dodano je i novih 356 km željezničkih pruga (npr., istarske i podravske dionice pruga), 250 km cesta (npr., Zagvozd - Imotski - DG), 8 novih luka (Korčula, Stari Grad, Hvar, Supetar, Preko, Rogač, Rab i Cres uz već postojeće Pulu, Rijeku, Zadar, Šibenik, Ploče, Dubrovnik i Split) i 5 novih urbanih čvorova (Osijek, Varaždin, Zagreb, Rijeka i Split), čime Republika Hrvatska ostvaruje najveću proporcionalnu izmjenu TEN-T mreže u Europi.

Kada govorimo o području Dalmacije, u odnosu na ono što je prvotno bilo uvršteno u TEN-T karte, tražili smo da se koridor produži od Zagreba prema Splitu, tako da koridor Baltičko more – Jadransko more sada obuhvaća dionicu autoceste Zagreb-Split (Bosiljevo-Split) te dionicu željezničke pruge Zagreb - Split (dio Oštarije-Split). Ovime je Dalmacija po prvi put uvrštena na EU koridor - i to na Baltičko more - Jadransko more do luke Split te Zapadni Balkan – Istočni Mediteran do luke Ploče, dok će luke Split i Ploče biti luke osnovne mreže.

Uvrštenje na dva dodatna EU prometna koridora Hrvatsku dublje uključuje u prometni i gospodarski sustav Europske unije.

Također značajno proširenje sveobuhvatne TEN-T mreže koje uključuje uvrštenje podravske pruge i dviju istarskih pruga od Lupoglava do Pule te drugog kraka prema luci Raša, a što će poboljšat prometnu povezanost do sada željezničko izoliranih dijelova RH.

Ovime se pruža nova šansa razvoju Luke Pula koja uz planiranu obnovu pulskog lukobrana će imati značajniju ulogu u transportnom lancu. Grad Pula kao turistička destinacija biti će dostupna turistima željnim putovanja na krajnje destinacije ekološki prihvatljivijim putem.

Već modernizirana Luka Raša željezničkim povezivanjem moći će uz dosadašnju ulogu luke za tranzit drva I stoke biti generator razvoja ostale industrije u Istri. Studije za obnovu istarskih pruga su u tijeku.

Postojećim mogućnostima ulaganja iz EU izvora pridodaju se nove u - željezničku, cestovnu, zračnu, pomorsku i riječnu infrastrukturu.

Ovime se pruža mogućnost EU financiranja i onih dijelova Hrvatske koji do sada nisu bili prepoznati u Uredbi, poput željezničke i cestovne infrastrukture do Splita te željezničke i cestovne infrastrukture u Slavoniji.

Zaključno, Hrvatska se bolje pozicionira na prometnim koridorima EU i time dodatno učvršćuje svoj geoprometni položaj te ima priliku iskoristi dodatne mogućnosti koje nam se pružaju za daljnji razvoj cijelog prometnog sustava. 

Povezane vijesti

• Potresna reportaža švedske TV iz iseljene i puste Slavonije: 'OVDJE SU OSTALI SAMO STARCI'
• Predsjedanje Europskom unijom, migrantska kriza i ulazak u Schengen OBILJEŽIT ĆE HRVATSKU VANJSKU POLITIKU 2020.
• VELIKA GOSPODARSKA PREKRETNICA: Koliko bi Hrvatska mogla provesti u "čekaonici" PRIJE UVOĐENJA EURA?