Inflacija u Hrvatskoj usporava već osam mjeseci, ali Hrvatska, nakon Slovačke, ima drugu najveću stopu inflacije u eurozoni, u kojoj je 20 od 27 članica Europske unije. Prema prvoj procjeni inflacije za srpanj, koju je jučer objavio Državni zavod za statistiku, potrošačke cijene su u Hrvatskoj u srpnju bile 7,4 posto veće u odnosu na srpanj prošle godine. Prosječno su cijene u odnosu na lipanj porasle 0,3 posto.

U odnosu na isti mjesec prošle godine najviše su, za 11,5 posto, porasle cijene u kategoriji hrana, piće i duhan, industrijski neprehrambeni proizvodi skuplji su za 8,5 posto, usluge za 7,7 posto, dok je energija jeftinija za 1,7 posto. U odnosu na prethodni mjesec, odnosno lipanj, najviše su porasle cijene u kategoriji energija i usluge i to za 1,7 posto.

Domaća metodologija

Procjene su to na osnovu domaće metodologije, dok ona koju koristi Eurostat, a riječ je harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP) prema kojem je usporediva inflacija za sve članice Unije, kaže da je inflacija u srpnju u Hrvatskoj bila 8,1 posto. Iako je i tu riječ o usporavanju u odnosu na lipanjskih 8,3 posto, Hrvatska se našla na samom vrhu eurozone po jačini inflacije.

Stopa inflacije bila je veća samo u Slovačkoj, 10,2 posto. Slovačka je jedina članica eurozone koja ima dvoznamenkastu stopu inflacije. U susjednoj Sloveniji inflacija je u srpnju bila 5,7, u Italiji 6,4 posto, uz pad na mjesečnoj razini od 1,5 posto, iako je i Italija turistička zemlja. Srpanjska inflacija manja je i u ostalim turističkim zemljama, primjerice, u Španjolskoj 2,3 posto, a u Grčkoj 3,4 posto. U obje te zemlje cijene su bile niže u odnosu na lipanj.

Usporavanje inflacije već osmi mjesec zaredom za Zvonimira Savića, posebnog savjetnika premijera Andreja Plenkovića pokazuje dobar trend, a on dodaje da je europska metodologija Hrvatsku izbacila na drugo mjesto po visini inflacije, među ostalima radi toga što ona puno više u izračun uključuje usluge, odnosno potrošnju i stranih gostiju u Hrvatskoj.

(Arhiva Novog Lista)

- Glavni pritisak inflacije u srpnju i dalje dolazi od rasta cijena u ugostiteljstvu i hotelima, odnosno u turizmu, ali i rasta cijene hrane u maloprodaji. Taj rast cijena hrane dijelom je, ali ne u potpunosti, također posljedica potrošnje inozemnih gostiju, napominje Savić. Dodaje i da je Vlada, posebice intervencijama u energetskom sektoru, uspjela sačuvati kupovnu moć građana, koju dodatno osnažuje realan rast plaća i rekordna zaposlenost, ali da su te mjere sačuvale i gospodarstvo, pa Hrvatska ima najviše stope rasta izvoza, ali i dobiti poduzeća, rast produktivnosti, pa posljedično i rasta plaća.

Prema kraju godine, uvjeren je Savić, jenjavat će i pritisak rasta cijena usluga, jer se već sada bilježe spuštanja cijena u turizmu, pa će tako slabiti i inflacija koja će se prema Vladinoj procjeni u ovoj godini zadržati na razini do sedam posto.

Profitne marže

U Hrvatskoj narodnoj banci procjenjuju pak da će prosječna inflacija u ovoj godini biti oko 7,7 posto s time da bi se na kraju godine uz nastavak usporavanja mogla kretati oko pet posto. Iz središnje banke ističu i to da su uvozni inflatorni pritisci u posljednje vrijeme uglavnom u padu te su znatno niži u usporedbi s prošlom godinom, uz izuzetak cijena nafte, pa navode da se cijena prirodnog plina na europskom tržištu stabilizirala ispod 30 eura/MWh, što je znatno niže u odnosu na prosjek 2022., a kontinuirano se smanjuju i cijene ostalih sirovina. Uz to se stanje globalnih dobavnih lanaca u potpunosti normaliziralo.

- Niži uvozni inflatorni pritisci utječu na smanjenje proizvođačkih cijena intermedijarnih proizvoda te trajnih i netrajnih proizvoda za široku potrošnju (uključujući i hranu), kako u Hrvatskoj, tako i u europodručju. Ipak, to je smanjenje u Hrvatskoj relativno blago, što se vjerojatno može povezati s domaćim inflatornim pritiscima, poglavito s tržišta rada, ističe se u komentaru HNB-a na objavu DZS-a o procjeni inflacije za srpanj. No, uz nedostatak radne snage i pritisak na rast plaća iz HNB-a upozoravaju i na visoke profitne marže.

- Povišenoj inflaciji pridonosi i visoka razina profitnih marži u uvjetima i dalje snažne potražnje za proizvodima i osobito uslugama, ističu iz središnje banke.

Znatno odstupanje inflacije po HICP modelu od one mjere po nacionalnoj metodologiji, ističu i analitičari Raiffeisen banke, uvelike je posljedica činjenice da harmonizirani indeks potrošačkih cijena uvažava i potrošnju stranih gostiju, pa je udio ugostiteljskih usluga, a osobito usluga smještaja veći kod HICP u usporedbi s indeksom potrošačkih cijena.

Iz RBA-a navode i to da inflatorni pritisci ostaju razmjerno povišeni, pa prema kratkoročnim očekivanjima ne isključuju i to da kolovoz donese nešto višu stopu godišnje stope indeksa potrošačkih cijena.

(Arhiva Novog Lista)

- Nastavak usporavanja izgledan je u rujnu te u posljednjem tromjesečju prvenstveno zbog učinka baznog razdoblja i pada cijena energije. Međutim, snažan nominalni rast plaća, koji već premašuje stopu inflacije uz solidnu turističku sezonu pojačava potražnju i podržava daljnje jačanje osobito cijena usluga otvarajući rizike spirale rasta cijena uslijed rasta cijena plaća. On je do sada bio razmjerno nizak, ali ostaje činjenica da bi u uvjetima snažnog tržišta rada očekivani rast realnih plaća mogao podržavati ili podizati potražnju te time poticati daljnji rast cijena određenih proizvoda, a osobito usluga pa bi se inflacija u takvom makroekonomskom okruženju mogla pokazati tvrdokornijom i ustrajnijom, upozoravaju iz RBA-a.

Iako očekuju da bi prema kraju godine trebao usporiti i rast cijena hrane, procjenjuju da će na razini cijele godine pod utjecajem izrazito povišenih stopa u razdoblju od siječnja do lipnja, a potencijalno i do rujna, one i drugu godinu zaredom imati dvoznamenkasti rast te tako ponovo imati najveći doprinos ukupnom indeksu potrošačkih cijena. Navode da je lani prosječna razina cijena hrane premašila prosjek EU-a za 1,1 posto, dok su prosječne cijene energije daleko ispod prosjeka jedinstvenog europskog područja, odnosno na razini su 54,4 posto EU prosjeka.

Povezane vijesti

• EURO 2016: Hrvatska s Češkom za osminu finala
• Hrvatska ispustila pobjedu uz huliganski ispad na tribini
• "Vatrenima" prijeti izbacivanje s Eura