(Hina/EPA)
Zastupnici stranke Možemo u srijedu su komentirali najavljenu reformu poreznog sustava i rasta plaća, poručivši da Hrvatskoj treba Vlada koja će provesti temeljitu promjenu ekonomskog modela s trenutačne predatorsko-rentne ekonomije na ekonomiju stvaranja dodane vrijednosti.
„Hrvatskoj treba Vlada koja je spremna i ima znanja provesti temeljitu promjenu ekonomskog modela s trenutačne predatorsko-rentne ekonomije na ekonomiju stvaranja dodane vrijednosti, što bi dugoročno dizalo plaće jer će stvarati kvalitetna radna mjesta. Ne trebaju nam mrvice nego cijela torta", rekla je čelnica Možemo Sandra Benčić.
To bi, dodala je, bilo itekako uspješno kada bismo se fokusirali i iskoristili sredstva iz EU fondova da pokrenemo one gospodarske grane i reindustrijaliziramo zemlju, a kako bismo proizvodili sve one komponentne robe, dobara i usluga, koje su nam potrebne za zelenu transformaciju.
Ustvrdila je da je reforma kada se sustav paradigmatski mijenja, što, kaže, njihova stranka nudi.
Benčić: Aktualni porezni sustav kažnjava rad, a nagrađuje život od imovine i prihoda od kapitala
Nužno je promijeniti porezni sustav sa sadašnjeg nepravednog i regresivnog, koji kažnjava rad, a nagrađuje život od imovine i od prihoda od kapitala, prema pravednom sustavu, koji će doslovno nagrađivati proizvodnju i rad, a progresivno oporezivati bogatstvo, naglasila je.
„Naša vizija je da želimo biti zemlja koja proizvodi, stvara, koja nagrađuje rad, znanje i koja svoje resurse koristi na način koji je pravedan i održiv, a ne eksploatatorski. Danas imamo ekonomiju u kojoj najbolje prolaze predatori. Nikakve ove točkaste izmjene neće dugoročno donijeti rast plaća”, smatra Benčić.
Nama ne treba rast plaća od 30 eura, mi moramo u narednih pet godina uhvatiti prosjek i čak prijeći prosjek EU i sad je prilika, poručila je.
Njezin stranački kolega Damir Bakić rekao je da se zalažu za uvođenje progresivnih stopa poreza na dohodak, a čini se, kaže, po najavama, da se još o tome ne razmišlja.
Kada govorimo o smanjivanju poreza na dohodak ili nekim drugim mjerama kojima bi se trebale povećati plaće, onda moramo istovremeno govoriti o smanjenju prihoda lokalne samouprave. Potrebno bi bilo naći druge puteve i mjesta poreznog sustava u kojem možemo kompenzirati gubitak prihoda lokalne samouprave, smatra Bakić.
Bakić: Neshvatljivo je i neozbiljno da bi lokalne samouprave same propisivale svoj porezni dohodak
Kada govorimo o porezu na potrošnju, rad i imovinu, porezno opterećenje imovine je svega 12,9 posto, to je među najmanjim procentima u čitavoj EU, gdje je prosjek otprilike 20 posto. Po najavama kako bi se eventualno davala nadležnost lokalnim samoupravama da same propisuju svoj porezni dohodak, o tome ne bih ni govorio zato što mi je neshvatljivo da se takve stvari na tako neozbiljan način plasiraju u javnost jer to vodi izravno u fragmentaciju. "Nemojmo se s takvim stvarima igrati", upozorio je.
Duboko pogrešnim ocijenio je i to što se dio plaća želi povećati na način da se smanje doprinosi za I. mirovinski stup, odnosno, da država preuzima odgovornost za uplatu njihovih doprinosa.