ZAGREB
Đurić: U otoke u 2021. investirano rekordnih 4,39 milijardi kuna, najviše ikada
(Hina/EPA)
U hrvatske otoke tijekom 2021. je investirano rekordnih 4,39 milijardi kuna, najviše ikada, rekla je u srijedu u Saboru državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Spomenka Đurić predstavljajući Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2021. godini.
"Najveće ulaganje je bilo te 2021. godine u iznosu od ukupno 4,39 milijardi kuna od čega su bespovratna sredstva iznosila 4,17 milijardi kuna. U odnosu na 2020. godinu zabilježeno je povećanje bespovratnih sredstva u iznosu od 19 posto", kazala je Đurić saborskim zastupnicima.
Istaknula je i da se u hrvatske otoke u razdoblju od 16 godina, od 2006. do 2021., uložilo 32,18 milijardi kuna, u prosjeku oko dvije milijarde kuna godišnje.
Đurić je kazala i da su u 2021. godini najveći prihodi ostvareni u sektoru građevinarstva, trgovini na veliko kao i djelatnosti pružanja smještaja te pripremu i usluživanja hrane.
Najveća prosječna neto plaća po zaposlenom u 2021. godini bila je u općini Sutivan na otoku Braču i iznosila je 7.222 kuna po zaposlenom i jedina je bila iznad sedam tisuća kuna.
Pad broja stanovnika na otocima znatno manji u odnosu na onaj na državnoj razini
Državna tajnica rekla je i da su hrvatski otoci između dvaju popisa stanovništva izgubili dio stanovnika, ali je pad broja stanovnika znatno manji u odnosu na onaj na državnoj razini.
"Stanovništvo je na otocima raslo na 22 otoka. Međutim, i na 28 otoka je ono palo. Na jednom otoku je zadržan broj stanovnika", rekla je.
Oporba o problemu zdravstvene skrbi na otocima
Tijekom rasprave oporbeni zastupnici upozorili su da uložena sredstva u otoke nisu unaprijedila i podigla kvalitetu života, upozorili na problem zdravstvene skrbi na otocima te se založili i za projekte vezane uz poticanja korištenja obnovljivih izvora energije dok su vladajući izrazili zadovoljstvo obujmom i efektima ulaganja u otoke provedbom Zakona o otocima.
"Konkretne mjere Vlade RH kvalitetno doprinose demografskoj i gospodarskoj revitalizaciji naših otoka", rekla je Danica Baričević (Klub HDZ-a).
Za razliku od vladajućih Ivana Kekin (Klub zeleno-lijevog bloka) smatra da izvješće potvrđuje da otoci i primorje služe za laku zaradu nekih za vrijeme turističke sezone i to im je jedina svrha. "Ničim u ovom izvješću nije dokazano niti pokazano da su uložena sredstva unaprijedila i podigla kvalitetu života na otocima, a posebno ne povećanjem kvalitete i dostupnosti javnih usluga", ustvrdila je.
Davor Dretar (Klub Domovinskog pokreta) upozorio je na problem zdravstvene skrbi na otocima jer liječnici odlaze s njih, a oni koji rade u velikom postotku su pred odlaskom u mirovinu. Stoga, smatra da bi trebalo motivirati mlade ljude da dođu raditi kao liječnici i ostale usluge u sustavu zdravstvene skrbi na otocima.
I Mostov Ante Kujundžić upozorio je na problem medicinskih usluga na otocima rekavši da prošle godine na Korčuli i Pelješcu medicinski laboratorij nije radio u poslijepodnevnim satima, a zaposlenice koje u njemu rade odlaze u mirovinu. "Tko će to preuzeti?...Imaju li stanovnici Korčule i Pelješca bar u jutarnjim satima osiguranu dijagnostiku u medicinskom laboratoriju?", upitao je.
Anka Mrak Taritaš (Klub Centra i Glasa) poručila je da na otocima prioritet moraju imati projekti poticanja korištenja obnovljivih izvora energije.
Smatra da sve zgrade javne namjene na otocima trebaju imati obnovljivi izvor energije, ali se to poticati i na obiteljskim kućama, hotelima i slično.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
