Saborski zastupnici Mosta Zvonimir Troskot i Marin Miletić u srijedu su ustvrdili da trag opasnog otpada vodi do Udruženja za sekundarne sirovine, skupljanje i preradu Hrvatske gospodarske komore (HGK) čiji su članovi i kompanije "na uskočkom protokolu" Cezar i Kemis Thermoclean.

"Trag cijelog otpadnog biznisa i slučaja Gospić nalazi se pod krovom još jedne državne institucije, a to je Hrvatska gospodarska komora. Posebno važno unutar HGK je Udruženje za sekundarne sirovine, skupljanje i za preradu čije su vodstvo i članovi zapravo kompanije koje se nalaze na uskočkom protokolu, od kojih su najvažnije Cezar i Kemis Termoclean", kazao je Troskot na konferenciji za novinare održanoj ispred sjedišta HGK u Zagrebu.

Zastupnici Mosta zatražili su da se utvrdi jesu li i na koji način privatne tvrtke preko HGK-a utjecali na izmjene Zakona o gospodarenju otpadom, liberalizaciju prekograničnog prometa otpadom te stvaranje sustava koji je omogućio uvoz i nezakonito odlaganje otpada diljem Hrvatske.

Troskot: Istraga ne smije završiti na neposrednim izvršiteljima

"Istraga ne smije zaustaviti na neposrednim izvršiteljima, prijevoznicima i vlasnicima pojedinih odlagališta, nego mora obuhvatiti poslovne i institucionalne strukture unutar kojih je takav sustav mogao nastati", naglasio je Troskot.

"Ključno je pitanje je li HGK utjecala na izmjene Zakona o gospodarenju otpadom koje je 2021. predložilo Ministarstvo na čelu s Tomislavom Ćorićem? Tim je izmjenama liberaliziran prekogranični promet otpadom, a danas umjesto povećane reciklaže imamo nova divlja odlagališta i opasni otpad na lokacijama u Gospiću, Benkovcu i drugim dijelovima Hrvatske", kazao je.

Dodao je da treba istražiti i HGK-ovu digitalnu infrastrukturu te mehanizme preko kojih su se povezivali proizvođači, posrednici, prijevoznici i oporabitelji otpada.

"Treba ispitati je li takozvana digitalna komora, odnosno burza otpada, služila svojoj zakonskoj svrsi ili je preko nje razvijen sustav kojim je otpad završavao na nezakonitim odlagalištima. Ako su privatne tvrtke preko HGK-a imale savjetodavni utjecaj na Vladu, a istodobno poslovno sudjelovale u tokovima otpad, onda tu vezu treba temeljito istražiti", istaknuo je.

Troskot je postavio i pitanje postoje li preko digitalne komore ili burze otpada zabilježene transakcije preko kojih su kompanije povezane s Josipom Šincekom (glavnim osumnjičenikom za ilegalno odlaganje 35.000 tona otpada u Gospiću i drugim lokacijama) poslovale s talijanskim kompanijama poput Stena, Zoffilli, Intercomerzio, Gifema, Soluzione Plastiche te tko nadzire tu otpadnu burzu i koju je ulogu u tom lancu imao HGK.

Miletić: Andrej Plenković ne može se oprati od ove izdaje

Marin Miletić podsjetio je da se Most protivio usvajanju Zakona gospodarenja otpadom jer taj zakon, kako je rekao, omogućuje potpunu liberalizaciju tržišta i uvoz otrovnog otpada u Hrvatsku.

"Svaka država u Europi, nažalost, ima svoju mafiju, a u Hrvatskoj mafija ima državu. I zato cijelo vrijeme govorim, Andrej Plenković je ‘capo di tutti capi’. Plenković je imenovao Mikulića, glavnog državnog inspektora koji je sudjelovao u organiziranju i dopuštao trovanje Hrvatske", ustvrdio je Miletić.

Također je pozvao Državno odvjetništvo da istraži povezanost HGK-a, privatnih tvrtki, financijskih institucija i državnih dužnosnika.

Osvrnuo se i na ulogu Hrvatske banke za obnovu i razvitak te tadašnje članice njezina Nadzornog odbora, aktualne ministrice Marije Vučković. Zatražio je da se ispitaju svi krediti i drugi financijski aranžmani odobreni tvrtkama povezanim s osobama obuhvaćenima istragama, kao i novčani tokovi između tvrtki.

Naglasio je da Most neće odustati od istraživanja odgovornosti za odlaganje opasnog otpada diljem Hrvatske.

"Spremamo nove informacije s kojima ćemo izaći u hrvatsku javnost i ne postoji sapun na ovome svijetu kojim se Andrej Plenković može oprati od ove izdaje", ustvrdio je Miletić.

Odgovor HGK

S obzirom na konferenciju za medije saborskih zastupnika stranke MOST i navode da trag opasnog otpada vodi do Udruženja za sekundarne sirovine, skupljanje i preradu Hrvatske gospodarske komore, želimo pojasniti sljedeće:

Strukovna udruženja su oblik strukovnog povezivanja i organiziranja članica HGK radi unaprjeđivanja rada i poslovanja tvrtki koje obavljaju određenu djelatnost. Matično udruženje određuje se prema NKD djelatnosti. Članovi Udruženja, uključujući i predsjednike, nisu djelatnici HGK i ne primaju naknadu. Udruženje nema pravnu osobnost. Predsjednika i tijela Udruženja biraju same tvrtke članice, tj. struka bira tko će zastupati struku.

Svrha je ujediniti poslovne subjekte koji se bave određenim djelatnostima s ciljem uklanjanja administrativnih i drugih prepreka koje se javljaju u poslovanju i pronalaženja odgovarajućeg zakonskog okvira kojim bi tvrtke postale konkurentnije, uključujući i komentiranje prijedloga regulative koja je u javnom savjetovanju. Cilj je i međusobna suradnja i promicanje zajedničkih interesa te iznalaženje rješenja za probleme s kojima se tvrtke susreću na tržištu.

Primjeri takvih tema na kojima radimo:

S ciljem bržeg rješavanja situacije u Gospiću i pronalaska adekvatnog ponuđača, HGK je zahtjev Fonda za iskaz interesa za zbrinjavanje otpada poslao i na sve članice europskog udruženja komora Eurochambres.

Tražili smo povećanje transparentnosti i bolju kontrolu obrade u sortirnicama sve dok njihova tehnološka razina ne omogućuje takav stupanj kontrole.

Pitanje financiranja izgradnje planiranih Centara za gospodarenje otpadom, u skladu s rokovima predviđenim Planom gospodarenja otpada Republike Hrvatske, kao i dinamika zatvaranja odlagališta, itd.

Dakle, teme na kojima djeluje Udruženje su one koje se tiču cijele djelatnosti, a ne bavi se pojedinačnim poslovnim odlukama ni partikularnim interesima.

Burza otpada ustrojena je temeljem Plana gospodarenja otpadom Vlade Republike Hrvatske (2017. – 2022.) te ju je kao takvu HGK bila obvezna razviti i implementirati. Digitalna komora je projekt digitalne transformacije procesa i usluga HGK koji je počeo 2018. i financiran je sredstvima EU. U sklopu digitalizacije usluga i alata HGK, i Burza otpada je u kasnijoj fazi razvoja platforme postala dio Digitalne komore. Scenarij da je jedno nastalo zbog drugoga nije točan. Burza otpada nije središte razmjene svog otpada u Hrvatskoj, iako bismo mi kao zagovornici održivog razvoja i kružnog gospodarstva voljeli da se upravljanje otpadom u što većoj mjeri optimizira. Ona nije obvezna, već funkcionira kao specijalizirani oglasnik gdje netko može, ali ne mora objaviti oglas. Njome ne upravlja Udruženje. Za sadržaj objavljenih oglasa odgovorni su poslovni subjekti koji su ih objavili. Na Burzi otpada nisu evidentirani oglasi tvrtki koje su povezane s Josipom Šincekom.