SVJETSKA TRŽIŠTA: Europske burze u minusu drugi dan zaredom

(Hina/EPA)

Na europskim su burzama u četvrtak ujutro burzovni indeksi znatno pali, drugi dan zaredom, jer se ulagači plaše da će povećanje kamata središnjih banaka u cilju suzbijanja inflacije gurnuti gospodarstva u recesiju.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 1,4 posto, pa je na putu najvećeg kvartalnog gubitka od izbijanja koronakrize početkom 2020. godine.

Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 1,58 posto, na 7.196 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,94 posto, na 12.752 boda, a pariški CAC 1,95 posto, na 5.913 bodova.

Indeksi su pod pritiskom od jučer kada su čelnici središnjih banaka poručili da će borba s inflacijom širom svijeta biti teška i da bi mogla usporiti rast gospodarstava.

I na azijskim su burzama cijene dionica pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica oko 9,30 sati bio u minusu 1,1 posto. Stoga je gubitak na kvartalnoj razini povećao na otprilike 10 posto.

Jutros je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks pao 1,5 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Australiji i Južnoj Koreji skliznule između 0,3 i 1,9 posto. U Šangaju su, pak, porasle 1,1 posto.

Kineska tržišta porasla su zahvaljujući podacima o rastu proizvodne aktivnosti u lipnju, što je potaknulo nadu u oporavak drugog po veličini svjetskog gospodarstva, nakon što je mjesecima bilo pod pritiskom zbog borbe protiv koronavirusa.

U Japanu su, pak, cijene dionica znatno pale, nakon što je objavljeno da je u svibnju industrijska proizvodnja pala oštrih 7,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok su analitičari očekivali pad od samo 0,3 posto.

Na kraju drugog tromjesečja na burzama vlada sumorno raspoloženje zbog oštrog pada cijena dionica proteklih mjeseci, a preostaje samo nada da bi se u drugom dijelu godine tržišta mogla donekle oporaviti.

Na Wall Streetu je u drugom tromjesečju S&P 500 indeks izgubio gotovo 16 posto, dok je Nasdaq potonuo 21 posto.

Jučer su na najvećoj svjetskoj burzi ti indeksi ostali gotovo nepromijenjeni jer su ulagači vrlo oprezni, s obzirom da se rast gospodarstva usporava, dok se očekuje daljnje agresivno povećanje kamatnih stopa.

Naime, i jučer su iz američke središnje banke stigle poruke da će u srpnju kamatne stope biti dodatno oštro povećane kako bi se suzbila inflacija, koja se kreće na najvišim razinama u više od 40 godina.

Čelnici Feda poručuju i kako je gospodarstvo dovoljno snažno da izdrži povećanje kamata i da neće doći do recesije.

No, ulagači nisu sigurni u to, s obzirom da su jučer objavljeni revidirani podaci pokazali da je u prvom tromjesečju bruto domaći proizvod (BDP) pao nešto više nego što je pokazala prva procjena.

Pritom je osobna potrošnja, koja čini oko 70 posto BDP-a, pridonijela manje nego što je prvotno objavljeno.

A to znači da je inflacija utjecala na potrošnju i da bi potrošnja i ubuduće mogla slabiti, s obzirom na rast kamata.

Fedovo povećanje kamata i usporavanje rasta gospodarstva glavni su razlozi pada S&P 500 indeksa od početka godine za oko 20 posto.

Tako su sva tri najvažnija američka indeksa na putu gubitaka drugi kvartal zaredom, što nije zabilježeno od 2015. godine.

Pritom je S&P 500 indeks na putu najvećeg gubitka u prvom polugodištu još od 1970. godine.

„Središnja banka morala je odstupiti od labave monetarne politike, kakvu je vodila desetak godina, i započeti ciklus zaoštravanja. Za mnoge ulagače to je nešto sasvim novo. Dolazi do zauzimanja novih pozicija, s obzirom da ubuduće očekujemo sasvim drugačije okruženje po pitanju kamata”, kaže Megan Horneman, direktorica u tvrtki Verdence Capital Advisors.