SVJETSKA TRŽIŠTA: Azijske burze prate pad Wall Streeta

(Hina/EPA)

Na azijskim su burzama u četvrtak cijene dionica pale, kao i na Wall Streetu dan prije, jer ulagače zabrinjavaju inflacija i rast kamatnih stopa, pa ih nisu ohrabrili ni bolji nego što se očekivalo gospodarski pokazatelji iz Kine.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,4 posto, nakon što je jučer porastao oko 1 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,2 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Južnoj Koreji, Šangaju i Australiji pale između 0,3 i 0,8 posto.

Azijske ulagače pokolebao je jučerašnji pad burzovnih indeksa na Wall Streetu, zbog čega su izgubili dio dobitaka od prethodna dva dana. Dow Jones skliznuo je 0,8 posto, dok je S&P 500 pao 1,1, a Nasdaq indeks 0,7 posto.

Od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa jedino je energetski jučer zabilježio rast jer su porasle cijene nafte, pri čemu je na londonskom tržištu cijena barela dosegnula najvišu razinu u tri mjeseca, 123 dolara.

A kako je rast cijena energenata posljednjih mjeseci jedan od najvažnijih razloga rasta inflacije u svijetu, ulagači se plaše da će inflacija ostati povišena dulje razdoblje nego što se očekivalo.

A to bi moglo navesti američku i druge najveće središnje banke u svijetu na agresivno povećanje kamatnih stopa.

Zbog toga su se jučer prinosi na 10-godišnje američke državne obveznice probili iznad psihološki važne razine od 3 posto, što je negativno utjecalo na tržište dionica.

„Rast prinosa na 10-godišnje obveznice iznad 3 posto vjerojatno je jedan od razloga pada cijena dionica. To je razina na koju su ulagači fokusirani jer predstavlja povećanje kamata i odraz je inflacije i nestabilnosti na tržištu”, kaže Robert Pavlik, portfelj menadžer u tvrtki Dakota Wealth.

U fokusu sjednica ECB-a

A kako se kreće inflacija u SAD-u, pokazat će u petak izvješće o potrošačkim cijenama u svibnju. Vidjet će se jesu li inflacijski pritisci već dosegnuli vrhunac, pa polagano popuštaju ili se inflacija i dalje kreće blizu najviših razina u 40 godina.

Zbog tako visoke inflacije, Fed je od ožujka povećao kamate za 0,75 postotnih bodova, pa se sada kreću u rasponu od 0,75 do 1 posto.

Očekuje se da će u lipnju i srpnju, a moguće i u rujnu Fed dodatno povećati kamate za po 0,50 postotnih bodova, pa bi se do kraja godine ključne kamate mogle kretati u rasponu od 2,50 do 2,75 posto.

Danas, pak, zasjedaju čelnici Europske središnje banke, a ulagači vjeruju da će donijeti odluku o završetku programa poticaja i signalizirati da će uskoro povećati ključne kamatne stope, s obzirom da se inflacija u eurozoni kreće na rekordnim razinama.

Zbog toga ulagače nisu ohrabrili ni bolji od očekivanja makroekonomski podaci. Izvoz Kine porastao je u svibnju gotovo 17 posto na godišnjoj razini, a uvoz oko 4 posto, što pokazuje da se gospodarstvo oporavlja zahvaljujući postupnom ukidanju restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje covida-19.

Dolar blago ojačao, cijene nafte porasle

A na valutnom je tržištu vrijednost dolara prema košarici valuta blago porasla.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 102,58 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 102,50 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 133,05 na 134,20 jena, novu najvišu razinu u 20 godina.

Slabost jena posljedica je očekivanja da će japanska središnja banka nastaviti voditi poticajnu monetarnu politiku zbog slabosti u gospodarstvu. Sve ostale najvažnije središnje banke u svijetu, osim kineske, ili zaoštravaju monetarnu politiku ili to najavljuju.

A uoči današnje sjednice ECB-a, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0730 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0680 dolara.

Cijene su nafte, pak, porasle jer trgovci očekuju rast potražnje u SAD-u i Kini. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je 0,31 posto, na 123,96 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,20 posto, na 122,36 dolara.