U posljednje tri godine hrvatski energetski sektor prolazi kroz fazu nestabilnosti, zelena tranzicija je u zapećku, a europske vlade, pa tako i hrvatska, donose mjere kako bi se stabilizirala tržišta i pridonijelo sigurnosti građanima, istaknuto je u utorak na konferenciji "Stanje na tržištu energenata i očekivanja u 2023. godini". 

Konferenciju je organiziralo Znanstveno vijeće za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), a zamjenik predsjednika tog vijeća Mladen Zeljko je podsjetio da hrvatsko tržište energenata, ali i europsko, posljednje tri godine prolazi fazu velike nestabilnosti. 

Prvo je, kazao je Zeljko, svijet zahvatio covid, kasnije je uslijedio ruski napad na Ukrajinu.

Podsjetio je da se prije tog trogodišnjeg razdoblja svakodnevno govorilo o tzv. zelenoj tranziciji, što je, međutim, usporeno spomenutim događajima.

"Zelena tranzicija bila je svakodnevna tema, a razgovor o tome predvodila je EU. Rat u Ukrajini usporio je ili odgodio mnoge aktivnosti zelene tranzicije, a stanje na tržištu energije dramatično se promijenilo", ustvrdio je Zeljko.

Istaknuo je i da su u rujnu prošle godine, u odnosu na rujan godinu ranije, cijene mnogih energenata porasle za više od tri puta.

Član Uprave Hrvatske burze električne energije (CROPEX) Ivica Toljan rekao je da je CROPEX uveo transparentnost u trgovanje, stalnu kontrolu, transparentnost po svakoj transakciji, a jedna od zadaća burze je i sprječavanje zloporaba. 

"Bez burzi nema zajedničkog europskog tržišta. Burza je anonimna te uvodi nove tehnološke procese u sektoru. Isto tako, to je nacionalni poligon za učenje i edukaciju", naglasio je Toljan.

I on je, međutim, istaknuo da se zadnjih godina hrvatski energetski sektor, naravno i europski, suočava s nizom teških događaja.

Po njemu, četiri otežavajuće okolnosti za tržište energije su pandemija covida, ukrajinsko-ruski rat, inflacija i price cap, odnosno ograničavanje cijena energije s ciljem zaštite kupaca. 

Za mjere koje je u dva navrata donijela Vlada RH, sredinom veljače i početkom rujna ove godine, za ublažavanje porasta cijena energenata, a s ciljem zaštite kupaca i putem ograničavanja cijena, Toljan je kazao da je u tom slučaju Vlada pokazala i hrabrost i dogovornosti, tj. da je sve to skupa pridonijelo stabilnosti u državi.  

Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić smatra da treba voditi računa o tome da se cijene energenata više ne prelijevaju na cijene drugih proizvoda, a što dovodi do rasta inflacije.

Upitan bi li ograničenje veleprodajne cijene plina bilo rješenje, Pudić je kazao da bi bilo bolje ograničiti cijenu iz raznih proizvodnih linija.

Ograničenje veleprodajnih cijena bi, po njemu, dovelo do toga da se ne bi uspjela nabaviti određena količina energenata te bi se stvorila nestašica energenata na domaće i europskom tržištu. 

Napomenuo je i kako na burzama postoji situacija da se, ako dolazi do značajnih promjena cijena, burze zatvaraju kako bi se stabilizirala situacija. EU je htjela napraviti domaću bilancu energije i vidjeti gdje je moguće povećati proizvodnju, iz kojih drugih izvora, dodao je.

Pudić pozdravlja eventualnu zajedničku nabavu plina na razini EU, budući da je EU veliki kupac, čime se stvara bolja pregovaračka pozicija, bitno bolja nego kada pregovaraju pojedine države članice. 

Povezane vijesti

• INFORMACIJSKI SUSTAV ZA GOSPODARENJE ENERGIJOM Budućnost je u održivom očuvanju niske energetske potrošnje
• EP: Građani će moći sami proizvoditi energiju iz obnovljivih izvora
• ZGRADA IZ 1930. GODINE: Pionirski dom će u dvije godine biti kompletno obnovljen