Prva hrvatska električna čistilica za održavanje javnih površina tvrtke Rasco iz Kalinovca - Lynx Charge, razvijena u suradnji sa stručnjacima sa zagrebačkog FER-a, predstavljena je u srijedu.

Lynx Charge dio je projekta započetog 2017. godine, u sklopu kojeg je 2019. predstavljena Lynx čistilica na dizelski pogon, dok je danas predstavljeni komunalni stroj u potpunosti na električni pogon. Ukupna vrijednost cijelog projekta je oko 30 milijuna kuna, od čega gotovo 15 milijuna kuna dolazi iz europskih fondova.

Vozilo razvija brzinu do 50 km/h, a cijena mu za krajnje korisnike doseže oko 200 tisuća eura, što je otprilike dvostruko više od stroja na dizelski pogon.

Predsjednik Uprave Rasco-a Ivan Franičević istaknuo je da je Lynx Charge u jednoj smjeni, dakle nekih osam sati, u stanju obaviti sve funkcije kao i čistilica na dizelski pogon, pri čemu se može puniti na praktički svaki punjač za električna vozila.

Istaknuo je da se radi o tehnološki vrlo naprednom stroju.

"Razlika između ovog stroja i električnog automobila je u tome da ovaj stroj ima više funkcija", ilustrirao je Franičević te istaknuo da je to još jedna potvrda da je Rasco visokotehnološka kompanija, koja je početkom ove godine okončala petogodišnji investicijski ciklus "težak" gotovo 100 milijuna kuna.

Zainteresirani za stroj već postoje, kao i prve narudžbe, no Franičević o tome u ovom trenutku nije mogao detaljnije govoriti, no otkrio je da je u tijeku razvoj projekta vozila slične namjene, no većih dimenzija i zapremnine.

Cijela industrija ovakvih vozila je izrazito mala, a cijene uvelike ovise od onih koje nameće automobilska industrija. Tako, s rastom broja električnih vozila na prometnicama padat će i cijene baterija, kao i ostalih elektro-komponenti, pa bi s vremenom i cijena ovog stroja trebala doći na razinu gdje mu je isplativost u odnosu na dizelsku verziju 3-4 godine.

Trenutno je to na 7-8 godina, pa je to trenutno s ekonomske strane upitno isplativo, izjavio je Franičević. Međutim, ekonomska logika ne postoji još ni za jedno električno vozilo, no već postoji puno tržišta gdje su zahtjevi za električnim vozilima otišli vrlo daleko, a primjer je Nizozemska, gdje se nabavljaju isključivo vozila na takav pogon, pojasnio je.

Drugim riječima, tržište je pod velikim utjecajem trenda, gdje se državnom intervencijom potiče ili pak prisiljava na elektrifikaciju. Pritom, ukupno globalno tržište za ovakav tip strojeva, bez obzira na pogon, je dvije tisuće godišnje, a Franičević je procijenio da bi do 2025. više od 50 posto tih vozila trebalo biti električno.

Namjera Rascoa je uvijek biti među tržišnim liderima, a želja je do 2025. prodavati oko 100 takvih vozila godišnje. "No hoće li se to ostvariti ovisi o trendu elektrifikacije u Europi i svijetu, kao i da se obećanje pada cijena električne tehnologije ostvaruje prema očekivanjima", izjavio je Franičević.    

Kada je riječ o Lynxu na dizelski pogon, predstavljenom krajem 2019. godine, za njega je zbog pandemije koronavirusa cijela 2020. praktički bila izgubljena jer ga je bilo gotovo nemoguće promovirati.

No, zato se očekuje da bi do kraja ove godine mogla biti ugovorena prodaja oko 60 tih vozila, a očekivanje je da bi se u idućoj godini mogla držati već desetina globalnog tržišta u segmentu dizelskih čistilica, rekao je Franičević.

Važna uloga FER-a u razvoju projekta

Franičevićeve riječi o tome da je Lynx Charge kompleksniji proizvod od električnog automobila potvrdio je i voditelj specijalnih projekata u Rasco-u Marko Medved, jer osim toga što vozi, posjeduje i sustave vode, četki, radne hidraulike, kao i usisni sustav. Između ostalog, vozilo ima i spremnik za smeće od dva kubična metra, kao i spremnike za 400 litara vode, što također vozaču omogućava da tijekom jedne smjene ne mora prazniti smeće ili puniti vodu, rekao je Medved.

FER je jednim dijelom radio na razvoju baterijskog i pogonskog sklopa, kao i na razvoju elektromotora, a redoviti profesor na FER-u Mario Vražić je istaknuo da bi jaku nišu za ovakav stroj, s obzirom da ne proizvodi buku, mogli predstavljati klijenti iz domaćeg turističkog sektora.

Pritom je napomenuo da Rasco više prodaje na stranim nego domaćem tržištu, što smatra "prilično nelogičnim", te se nada da će Rasco u budućnosti većinu klijenata ipak imati u Hrvatskoj.

Rasco iz Kalinovca pokraj Đurđevca između ostalog proizvodi priključke strojeva za održavanje prometnica, kao i ljetno održavanje vegetacije, što uključuje snježne plugove i posipače, kranske kosilice, četke za snijeg te četke i perače kolnika, svoje proizvode izvozi u više od 40 zemalja, a u ovom trenutku zapošljava gotovo 450 ljudi, od toga oko 370 u Kalinovcu, dok je u Senti u Srbiji zaposleno 60-ak radnika.

Povezane vijesti

• Rasco: Od obrta u garaži u Kalinovcu do 40 svjetskih tržišta i 85 posto prihoda od izvoza
• Rasco proširio proizvodni pogon