Planovi Poljske o novoj generaciji plinskih elektrana onemogućili bi zacrtano svođenje emisije na nulu do 2050. godine, a porezne bi obveznike stajali 4,4 milijarde dolara, pokazalo je istraživanje Carbon Trackera, objavljeno u četvrtak.

Poljska se energetski uglavnom oslanja na ugljen, a planira do 2030. više nego udvostručiti kapacitete za proizvodnju struje u plinskim termoelektranama, na više od osam gigavata (GW), dodijelivši plinu status.

Nakon toga planira proizvoditi struju isključivo iz obnovljivih izvora i uz podršku nuklearne energije.

Carbon Tracker analizirao je financijsku održivost pet planiranih plinskih elektrana kombiniranog kapaciteta od 3,7 GW koji bi trebali početi s radom između 2023. i 2027. godine. To bi više nego udvostručilo trenutne plinske kapacitete u Poljskoj. 

Izračunali su nivelirani trošak energije, prosječni trošak svake jedinice energije proizvedene tijekom životnog vijeka svakog postrojenja, za nove obnovljive izvore i za pet plinskih projekata.

U izvješću se navodi da bi ulaganja u tih pet projekta bila skuplja od novih vjetroelektrana na kopnu, vjetroelektrana na moru ili u fotonaponskim sustavima.

Obnovljivi izvori podržani baterijskim spremnicima mogli bi riješiti problem razdoblja snažnog rasta i pada potražnje i osigurati fleksibilnost usporedivu s novim plinskim postrojenjima, utvrdili su.

Od 2024. solarna energija s baterijama za pohranu energije bila bi jeftinija od plina, a energija iz vjetra na kopnu od 2025.

Budu li plinske elektrane radile punih 30 godina, Poljska neće moći ostariti cilj EU-a da se do 2025. emisija svede neto na nulu, pokazala je analiza. Da bi ispunili taj cilj, morali bi ih zatvoriti u prosjeku nakon sedam godina, što bi investitore stajalo više od 200 milijuna dolara.

Poljska je priopćila da podupire ambiciozne klimatske ciljeve EU-a, ali i da bi njihovo postizanje trebalo biti "sigurno za društvo i korisno za gospodarstvo".

Gradnja plinskih elektrana ekonomski je isplativa samo zbog mnogo većih subvencija nego u ostalim europskim zemljama, što će porezne obveznike koštati oko 4,4 milijarde dolara, zaključili su u Carbon Trackeru, zaključivši da bi plinski planovi trebali biti odbačeni.

"Budući da su cijene na veleprodajnom tržištu plina u proteklih 12 mjeseci dosegnule rekordne razine i da zaoštravanje političkih napetosti u Europi pojačava prijetnju da bi opskrba mogla biti iskorištena kao oružje ili podvrgnuta sankcijama, sada nije vrijeme da države povećavaju ovisnost o plinu“, zaključili su analitičari Carbon Trackera Jonathan Sims i Lorenzo Sani.

U planu energetske politike Poljska je navela da postoji potencijal za razvoj vjetroelektrana na moru kapaciteta šest gigavata do 2030. godine, koji bi do 2040. mogao porasti na 11 gigavata. 

Trenutno imaju kopnene vjetroelektrane kapaciteta gotovo sedam gigavata i fotonaponske sustave kapaciteta oko 6,7 gigavata.

Povezane vijesti

• Plenković: Vladu očekuje aktivna, radna jesen
• Kina zacrtala stopu rasta od šest posto u 2021., obećala više radnih mjesta
• Libanon u mraku zbog nestašice goriva u dvjema najvećim elektranama