Danas ako kompanije iz Hrvatske žele poslovati na međunarodnom tržištu, moraju se pridržavati viših standarda usklađenosti i etike, jer je to preduvjet da ozbiljni strani principali uopće potpišu ugovor s lokalnim partnerima i tu im mi možemo pomoći. Također, sve stroža regulativa koja dolazi iz EU-a, poput EU Whistleblower Directive koja stupa na snagu 17. prosinca ove godine, polako prisiljava i poduzeća u Hrvatskoj da posluju po tim višim etičkim standardima
Dr. sc. Silvija Vig
U današnjem društvu upitnih i uvelike izvrnutih vrijednosti, etika bi trebala biti magnet koji nas vraća onom iskonskom, moralnom glasu savjesti u svakome od nas. U poslovnom svijetu, koji je odavno krenuo smjerom isključivog materijalizma i beskompromisnog profita na globalnom planu, dobro je znati da postoji netko tko taj svijet pokušava vratiti na pravi put.
Naša sugovornica dr.sc. Silvija Vig pokušava pridonijeti da organizacije postanu bolja mjesta za rad, a društva bolja mjesta za život. Ove srijede bila je jedna od predavača na online konferenciji Global Ethics Day 2021, a govorila je na temu "Može li se etika standardizirati?". Doktorirala je na studiju poslovne etike i specijalizirala se za usklađenost i etiku u poslovanju. Autorica je knjige "Poslovna etika - Kako razviti autentično vodstvo i izgraditi kulturu zadovoljnih i angažiranih zaposlenika učinkovitim programima etike i usklađenosti?", koja je već postala obavezna literatura na nekoliko fakulteta u zemlji i regiji. Ima tvrtku za savjetovanje i edukacije u području usklađenosti, etike, antikorupcije i zaštite zviždača.
Razgovaramo o etici u današnjem poslovnom svijetu.
- Cilj mi je poticati poslovnu izvrsnost i visoke standarde poslovanja, ono što je odavno prihvaćeno na razvijenim tržištima. Danas ako kompanije iz Hrvatske žele poslovati na međunarodnom tržištu, moraju se pridržavati viših standarda usklađenosti i etike, jer je to preduvjet da ozbiljni strani principali uopće potpišu ugovor s lokalnim partnerima i tu im mi možemo pomoći. Također, sve stroža regulativa koja dolazi iz EU-a, poput EU Whistleblower Directive koja stupa na snagu 17. prosinca ove godine, polako prisiljava i poduzeća u Hrvatskoj da posluju po tim višim etičkim standardima.
- Na koji način razlikovati etiku od integriteta u poslovnom svijetu?
- Etika daje normativni okvir, ona predstavlja pravila i propise koji su određeni i omogućuju pojedincu da djeluje u skladu s moralnim načelima. Integritet, s druge strane, predstavlja poštenje, iskrenost i snažna moralna načela. Etika je više vanjska, dok je integritet unutarnji. Etika ne mora biti izbor, a integritet je osobni izbor. Etika se može nametnuti pojedincima, a integritet ne, jer njega ili imamo ili nemamo, ali dobra je stvar što ga se može izgraditi.
- Koliko je današnje globalno društvo daleko od etike i njezinog temeljnog značenja?
- Od onih načela etike koje su još postavili grčki filozofi, sigurno je daleko. Ipak, optimist sam i smatram da neke stvari, nažalost još uvijek pod pritiskom javnosti, ipak idu u dobrom smjeru i da nove generacije koje dolaze sve više prepoznaju važnost etike te da više čak i ne žele kupovati ili konzumirati proizvode i usluge pojedinih proizvođača ili pružatelja usluga koji ne posluju u skladu s njihovim vrijednostima.
- Kako kao stručnjakinja promatrate hrvatsko društvo kroz prizmu dualizma etike i integriteta te korupcije i sukoba interesa? Jesmo li preduboko na drugoj strani?
- Nažalost, Hrvatska je po indexu korupcije Transparency Internationala četvrta u EU-u, ali s dna ljestvice, odnosno od 27 članica na 23. mjestu, što je jako loše. Također, moramo znati da je korupcija kod nas toliko ukorijenjena da se čak smatra i pravilom, a ne iznimkom u poslovanju. Međutim, usuđujem se reći da je kod nas možda čak veći problem klijentelizam ili nepotizam, nego sama korupcija i to je nešto s čime ćemo se morati uloviti ukoštac, posebno na lokalnim razinama.
- Na koji se način etika i integritet inkorporiraju u tvrtkama?
- U većim sustavima to su programi etike i usklađenosti, ali s velikim angažmanom odjela za ljudske resurse kako bi se izgradila kultura temeljena na integritetu. U manjim sustavima to je isključivo izgradnja kulture. Međutim, u oba sustava, ukoliko nema podrške s vrha, odnosno ukoliko vodstvo ne želi ili ne razumije važnost takvog poslovanja, do zaživljavanja etike i integriteta neće doći.
- Koliko se poslovna etika, o kojoj ste napisali knjigu, razlikuje od etike kao skupa moralnih normi kakve poznajemo? Kakva je situacija u javnim poduzećima?
- U sklopu doktorskog rada provela sam istraživanje i došla do podatka da u Hrvatskoj ima 20 posto kompanija koje posluju prema standardima koje sam opisala u knjizi. Tu bih željela istaknuti da hrvatske kompanije koje posluju na međunarodnom tržištu, ili su dobavljači multinacionalnih kompanija, uviđaju važnost poslovanja po višim etičkim standardima. Kao što sam spomenula, multinacionalne kompanije traže da se lokalni partneri usklade s njihovim kodeksima etike za dobavljače. Tako da tu možemo govoriti o dvije Hrvatske; jedna koja uistinu poštuje visoke standarde poslovanja i okrenuta je međunarodnom poslovanju (tu imate brojne kompanije iz IT sektora) i druga koja je orijentirana na poslovanje unutar granica Hrvatske ili na manje razvijene zemlje gdje ne postoje toliko visoki zahtjevi etičkog poslovanja.