Iako još nije sigurno da će euro postati službena hrvatska moneta 1. siječnja 2023. godine, vladajuća politika ponaša se kao da je to neupitna činjenica. Guverner Hrvatske narodne banke dr. Boris Vujčić već traži vojarnu gdje će smjestiti više od milijarde i sto milijuna kovanica postojećih kuna, izabrani su motivi koji će urešavati hrvatske eure čije će probno kovanje početi iduće godine, dok je građanima objašnjeno da će imati samo dva tjedna, nakon što proslave novu 2023. godinu i ulazak Hrvatske u eurozonu, da promjene valutu iz novčanika, čarapa i madraca pri kupnji u trgovinama. Kasnije će to morati učiniti u bankama koje će i kune na računima transferirati u eure po tečaju 7,5 kuna za eura, kakav je i danas.

Na hrvatskim kovanicama kune nalazit će se zemljovid države, kuna, Nikola Tesla i glagoljica. Simbolično, novčić od jedne kune zamijenit će kovanica od jednog eura.

Građani uglavnom "za"

Prema tvrdnjama HNB-a, posljednja istraživanja pokazuju da 61 posto građana podržava uvođenje eura. Mnogi se i protive, poput dijela političara, koji traže da se o uvođenju eura građani izjasne na referendumu. Jedinstvenog stajališta o hrvatskom prelasku na euro nema ni među ekonomistima. Naime, pojedini ekonomski stručnjaci smatraju da je još prerano za uvođenje eura, dok je druge početak 2023. pravi trenutak za ulazak u eurozonu.

- Prvi problem koji se pokazuje oko eura je njegova politiziranost. To je postalo više političko, a manje ekonomsko pitanje. Stalno se spominje monetarna suverenost, što je točno kad se pogleda kroz povijest jer država ne postoji ako nema svoj novac, ali unutar Europske unije to je druga priča. Hrvatska je preuzela, kao i druge zemlje, obavezu uvođenja eura, ali to sve još nisu, kao naprimjer Poljska, učinile, kaže dr. Marinko Škare, uskoro novi rektor pulskog sveučilišta Jurja Dobrile i profesor ekonomije na Fakultetu za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković".

Profesor Škare ističe problem s "bujanjem inflacije".

- Sve zemlje koje su uvele euro imale su skok cijena, ali on je bio manje-više niveliran na dva do dva i po posto godišnje porasta inflacije. Kako vidimo, danas cijene rastu i bez eura, što znači da možemo očekivati da efekt bude veći nego što su imale druge zemlje. To je negativan trenutak koji će se odraziti na turizam, porast cijena usluga, hrane i pića. Takvi efekti nisu bili prisutni kad su druge zemlje uvodile eure jer nije bilo inflacije.“

Nema povratka na staro

Problem je i s posljedicama pandemije, smatra dr. Marinko Škare.

- Problem je u tome što su svi lanci opskrbe poremećeni, očekivano je sve poskupilo i to se neće skoro vratiti na prethodno stanje i uskladi kako treba. Slažem se s ekonomistima koji kažu da trebamo iskoristiti prednosti eura kojih ima puno, ali prvo treba srediti u svom dvorištu ono što treba načiniti. Manje je benefita od uvođenja eura sada nego kasnije kada bi imali puno više benefita od toga. Euro nam neće riješiti strukturne probleme, umanjit će pozitivne efekte, a problemi koje imamo će ostati, objašnjava dr. Škare.

Zanimljiva se mišljenja mogu čuti i od drugih poznatih ekonomista. Profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu dr. Ljubo Jurčić smatra da je prerano za prelazak na euro. Jurčić smatra da je euro pogodan za države s razvijenim gospodarstvom, poput Njemačke i Francuske, dok bi Hrvatska trebala pričekati još – desetak godina. Za ekonomskog analitičara dr. Guste Santinija euro može biti i dobra i loša vijest za Hrvatsku. Po njegovom mišljenju, sve ovisi koliko se Hrvatska pripremi za novu valutu te koliko poveća svoju proizvodnu ekonomiju. Santini ne smatra da ćemo doživjeti veliki cjenovni udar nego, da će poskupljenja biti umjerena, kao u Sloveniji kad je uvodila euro umjesto tolara.

Ekonomski analitičar Neven Vidaković sa Zagrebačke škole ekonomije smatra da je moguće da u 2023. godini Europska središnja banka povisi kamatne stope što neće biti dobra vijest za hrvatsko gospodarstvo. Vidaković je izjavio i da nije točno da će ulaskom u eurozonu kamatne stope u Hrvatskoj biti manje.

Naravno, oko eura nisu podijeljeni samo ekonomski analitičari nego i političari, a oni donose odluke i očito je kako se euro želi uvesti za mandata recentne vlade koji traje do ljeta 2024. godine. Stoga je premijer Andrej Plenković nekoliko puta podsjetio da je ulazak u europodručje obveza koju je Hrvatska preuzela pristupnim ugovorom.

Eurointegrirano gospodarstvo

Za Plenkovića nema sumnje da je to presudan posao za eurointegrirano hrvatsko gospodarstvo.

- Nestat će valutni rizik i mjenjački troškovi, smanjit će se kamatne stope, potaknut će strana ulaganja, povećat će se mogućnost financiranja na tržištu kapitala, a kreditni rejting bi mogao porasti za dvije razine. Olakšat će se i naš izvoz, kao i dolazak turista iz europodručja, poručio je predsjednik Vlade s jedne od njezinih sjednica.

U javnosti su objavljene i usporedbe sa Slovenijom koja je euro uvela 2007. godine te su od tada plaće u bruto iznosima povećane 48 posto dok su cijene veće 26 posto. Dobri su pokazatelji i u drugim državama koje su prešle na euro - u Slovačkoj plaće porasle za 54 posto, a cijene 20 posto, u Estoniji je porast plaća bio za 74 posto, te cijene 25 posto, dok je u Latviji za plaća išla gore 67 posto, a cijene 10 posto.

Posljednja zemlja EU koja je uvela euro je Litva koja je to učinila 2015. godine. Bruto plaće u Litvi porasle su 59 posto, a cijene deset posto. Istodobno, između 2015. i 2020. godine u Hrvatskoj su bruto plaće porasle devet posto, te cijene tri posto.

Dok HDZ-ov premijer Andrej Plenković, Vlada i vladajuća većina u Hrvatskom saboru smatraju kako je uvođenje eura dobro te da o tome ne treba građanski referendum, krajnje desne stranke drže da je on ipak potreban. Stranka Hrvatski suverenisti, čiji saborski klub ima četiri zastupnika, najavili su za sredinu listopada početak dvotjednog prikupljanja potpisa kako bi se raspisao referendum o (ne)uvođenju eura. Moto im je „Zaštitimo hrvatsku kunu.“

Argument Hrvatskih suverenista je kako Hrvatska još nije spremna za uvođenje eura – kao što nije bila spremna niti za ulazak u Europsku zajednicu 2013. godine. Tvrde i kako bi zbog poskupljenja došlo do osiromašivanja građana te novog vala iseljavanja. Kako bi se referendum održao, suverenisti moraju sakupiti više od 380 tisuća potpisa.

Protivnici uvođenja eura pozivaju se i na primjere drugih zemalja koje nisu, unatoč ekonomskoj snazi, uvele euro, poput Švedske ili Danske koja u svom pristupnom ugovoru ima isključivu klauzulu kako na euro nikada neće niti priječi nego će valuta ostati danska kruna.

Čekaonica eurozone

Ipak, euro je službena valuta u 19 od 27 država članica Unije. Službeno je uveden 2002. godine – nakon priprema koje su trajale četrdeset godina. Europska središnja banka i Europska komisija nadležne su za održavanje vrijednosti i stabilnosti eura te za utvrđivanje kriterija za ulazak država članica u europodručje.

U države koje su uvele euro kao valutu ubrajaju se Austrija, Belgija, Cipar, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal, Slovačka, Slovenija i Španjolska. U nekim od euro država još uvijek je moguće zamijeniti staru valutu – poput lira ili drahmi – u eure.

U čekaonici za ulazak u eurozonu nalaze se države koje su pristupile Europskoj uniji 2004., 2007. i 2013. godine, te se namjeravaju priključiti eurozoni kada ispune potrebne uvjete. Uz Hrvatsku, tu su Bugarska, Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska. Doduše, nije sigurno da će sve te zemlje doista prijeći u eurozonu, jer države članice mogu dogovoriti izuzeće od bilo kojeg zakonodavnog akta ili ugovora Europske unije i ne sudjelovati u određenim područjima politike. Izuzeće od uvođenja jedinstvene valute vrijedi za Dansku.

Uz spomenute zemlje, euro je valuta u četiri europske mikro države, San Marinou, Andori, Monaku, Lichensteinu, te britanskom prekomorskom teritoriju Akrotiriju i Dhekeliji. Euro je valuta i u prekomorskim državama koje su protektorati ili dijelovi zemalja članica eura, poput Francuske Gvajane u južnoj Americi. Dvije postjugoslavenske države, Crna Gora i Kosovo, uvele su euro kao valutu vlastitom odlukom i bez dogovora s Europskom unijom. Statistika pokazuje da preko dvjesta milijuna ljudi koriste valute vezane uz euro dok je europska valuta, odmah nakon američkog dolara, druga po važnosti kojom se trguje na burzama. Trenutačno je u opticaju bilijun i tristo milijardi eura.

Povezane vijesti

• UVOĐENJE EURA: Građani "pod madracem" čuvaju više od 25 milijardi kuna, KAD KRENE KONVERZIJA, OČEKUJE SE "NAVALA" NA BANKE
• Plenković nakon sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura: KROZ SLJEDEĆE DVIJE GODINE MORAMO NAPRAVITI KLJUČNE ISKORAKE
• HRVATSKA NEĆE UVESTI EURO PRIJE 2025. GODINE prema ocjeni Moody'sa