„Cro fond“: Težak položaj poljoprivrednika hrvatske zajednice u Vojvodini

(Hina/EPA)

Tijekom tri mjeseca kampanje oko 1.200 poljoprivrednika i gospodarstvenika u Vojvodini upisalo se u Registar poduzetnika hrvatske manjine u Srbiji, priopćio je u četvrtak upravitelj Fondacije „Cro fond“ Lazar Cvijin procijenivši kako je to vjerojatno oko 20 posto hrvatskih poduzetnika u Srbiji.

Podaci koji budu prikupljeni bit će temelj za stvaranje programa pomoći, odnosno različitih oblika poticaja, po ugledu na iskustva mađarske zajednice koja godinama od matične Mađarske preko regionalne fondacije „Prosperitate“ dobiva velike iznose potpore.

„U Registar najviše je do sada upisano poljoprivrednih gospodarstava, oko 1.000, koji se uglavnom bave ratarstvom. U najvećem broju riječ o manjim gospodarstvima, koji raspolažu zemljom površine do 10 hektara“, naveo je u izjavi hrvatskom programu Radio televizije Vojvodine (RTV) Cvijin, koji je i predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji (HNV).

Dodao je kako poljoprivrednici hrvatske zajednice najviše trebaju potporu za obnovu mehanizacije, zakup zemlje, proširenje skladišta, jačanje stočnog fonda i slično.

Govoreći o ekonomskoj snazi zajednice, na temelju do sada prikupljanih podataka iz 55 mjesta, Lazar Cvijin ističe da postoji veliki potencijal, ali prijeti opasnost da oni budu ugašeni.

Upis u Registar gospodarstvenika i poljoprivrednih gazdinstava projekt je fondacije „Cro fond“ koju je osnovao HNV.

Do sada nisu postojali podaci koliko je poduzetnika hrvatske zajednice, čime se bave, kojim kapitalom raspolažu, niti koje probleme sve imaju, kazao je Cvijin.

Po njegovim riječima, zadruge koje postoje nisu povezane i organizirane radi boljeg nastupa na tržištu, ne postoji prerada proizvedenih poljoprivrednih proizvoda, a u novije vrijeme tu je i nelojalna konkurencija uslijed enormnih poticaja koje dobivaju druge zajednice.

Istaknuo je primjer mađarske manjinske zajednice u Vojvodini i fondacije „Prosperitate“ koju financira Mađarska.

„Oni svake godine, od 2015., raspisuju po dva natječaja za poticaje svojim gospodarstvenicima. Svaki u iznosu oko 20 milijuna eura, iz kojih se može financirati kupovina strojeva ili zemljišta, seoskih kuća, izgradnja pogona, pokrenuti biznis, itd.“, naveo je Cvijin.

Hrvatski gospodarstvenici u Vojvodini, prije svega poljoprivrednici, nemaju takvu potporu i sve su manje konkurentni na tržištu, zaključio je upravitelj Fondacije „Cro-Fond“, i dodao kako će upis u Registar ovih dana biti nastavljen.

Popis gospodarstvenika i poljoprivrednih gospodarstava hrvatske zajednice u Srbiji provodi se u koordinaciji s HNV-om, a uz konzultacije s hrvatskim Ministarstvom poljoprivrede, Vukovarsko-srijemskom i Osječko-baranjskom županijom.

Vodstvo hrvatske manjine godinama je prije aktualnog popisa „Cro fonda“ pokušavalo formirati bazu podataka o poduzetnicima u zajednici, među ostalim i radi povezivanja s hrvatskim tvrtkama koje posluju u Srbiji, ali u tome do sada nije bilo uspješno.