ZAGREB

AmCham: Digitalizacija ubrzala zbog pandemije, ali još nedovoljno i presporo

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

Važnost digitalizacije i digitalnih usluga za građane, gospodarstvo, obrazovanje, trgovinu, javnu upravu i druge segmente društva iznova se potvrdila u vrijeme pandemije, no u Hrvatskoj su ti procesi još nedovoljni i prespori te je potrebno ubrzanje, kao i da država više angažira ICT stručnjake i kreira adekvatni zakonski okvir.

To su uz ostalo u utorak istaknuli sudionici online konferencije Američke gospodarske komore u Hrvatskoj-AmChama "Digitalna Hrvatska 2030.", koja je u dva panela - Digitalizacija hrvatskog gospodarstva i Digitalizacija javne uprave - okupila predstavnike dva ministarstva (gospodarstva i uprave) i po tri političke opcije (HDZ, Restart koalicija i Domovinski pokret) te tehnološke kompanije s uredima u Hrvatskoj (Google, Oracle i Cisco).

Svi se oni manje-više složili, kao što je uvodno naglasila i predsjednica Vijeća upravitelja AmChama Ruža Tomić Fontana, da su zbog pandemije Covid-19 mnogi aspekti života i poslovanja digitalizirani te da su to prihvatili i građani.

"Pandemija je značajno ubrzala procese digitalizacije hrvatskog društva, a AmCham novonastalu situaciju vidi i kao priliku za njezin daljnji snažni nastavak. Nadamo se da će to biti u fokusu i novoj vladi nakon izbora", poručila je Tomić Fontana.

Broj građana koji koriste usluge e-građanin povećao se za 150 tisuća

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Zdenko Lucić vjeruje da će hrvatsko gospodarstvo 2030. u digitalizaciji biti puno bolje nego sada. 

Iznio je i podatak da se broj građana koji koriste usluge e-građanin povećao za njih 150 tisuća, na njih ukupno više od milijun, čemu su pomogli infrastruktura i reakcija državne vlasti i javnih tijela, koji su u kratkom vremenu proširili e-usluge, uključujući i e-propusnice, uslugu koja je bila samo jedan od digitalnih odgovora na Covid-19.

Naveo je i kako od lanjskog ljeta do sada u Hrvatskoj putem online aplikacije osnovano i više od 500 novih tvrtki te da je važno povećati i izdvajanja za istraživanje i razvoj, ali i ukupno u ljudske potencijale.

"Vjerujemo da će se stvari ubrzati u idućem razdoblju te da će od očekivanih oko 10 milijardi eura pomoći iz EU-a u idućih nekoliko godina oko 930 milijuna eura biti za inovacije i digitalizaciju", kazao je Lucić.

Ante Rončević, iz Domovinskog pokreta, smatra da je digitalizacija u zadnjih stotinjak dana korone pokazala i dobre i loše strane, posebice u online nastavi, koja je tamo gdje su bile velike brzine i dosezi interneta išla dobro, ali ne i tamo gdje su još bakrene parice, što pokazuje nedovoljnu infrastrukturnu pokrivenost cijele Hrvatske.

"U 2030. ako se ovako nastavi Hrvatska u digitalizaciji neće nikuda stići. Zato je potrebno jasnije definirati strateške ciljeve i pametnu infrastrukturu, što uz pomoć fiskalne politike može dovesti do zaokreta i da Hrvatska bude bar blizu prosjeka u EU", kazao je Rončević, koji je iznio i procjene da će gubitak gospodarstva na jesen biti veći od 100 milijardi kuna i da će se teško oporaviti.

Velikom kočnicom u razvoju digitalizacije smatra zakazivanje države, kao i javnu upravu koja troši velike iznose a nema iskoraka, te slabu suradnju između sveučilišta i biznisa, posebice u obrazovanju ICT kadrova kojih nedostaje i dosta odlaze u inozemstvo.

Edukacija i prilike ključne za digitalizaciju

Ključnim za digitalizaciju u Hrvatskoj direktor Google Adriatic/Hrvatska Joško Mrndže drži edukaciju na svim razinama i prilike koje iz nje proizlaze. 

"Imamo sve preduvjete za to i kada bi doista razumjeli i primijenili mogućnosti digitale u 2030. bi Hrvatska mogla biti uspješno i razvijeno društvo, no treba još puno naučiti i učiniti, jer što više razumijemo tehnologiju više nam se i otvaraju mogućnosti i to u svim dobnim skupinama i svim krajevima zemlje", istaknuo je.

I on je ocijenio da je covid 'pogurao' mnogo toga u biznisu, a primjerice e-commerce je u svijetu porastao za 200 posto. U Hrvatsko je online kupnja također 'buknula', a fascinira ga, kako je otkrio, koliko je povećan broj online tečajeva i koliko je malih i srednjih poduzetnika pa i OPG-ova praktički 'preko noći' otvorilo web stranice ili preko drugih kanala došlo do kupaca.

Da je digitalni iskorak napravljen složio se i Boris Petrušić iz tvrtke Oracle Hrvatska, koji je naglasio da su neke tvrtke, uz digitalizaciju, u pandemiji pojačale i produktivnost, dijelom i zbog rada od kuće, iako priznaje da to nije moguće u svakom poslu.

Ivan Hukavec iz tvrtke Cisco Hrvatska dotaknuo se pak problematike nedostatka tzv. državng ili javnog clouda/oblaka kao rješenja za brojne podatke, koje npr. Slovenija ima već nekoliko godina, dok je u Hrvatskoj tek nedavno otvoren Centar dijeljenih usluga ili CDU, koji nije to što treba biti.

Digitalizacija javne uprave u procesu, ali tromo i sporo

Ministar uprave Ivan Malenica na panelu o digitalizaciji javne uprave ocijenio je da su građani u pandemiji prepoznali sve što se zadnjih godina radilo u tom smjeru. Sada su u sklopu e-građani dostupne 73 usluge, među kojima su i e-propusnice te digitalni asistent zdravlja Andrija, koje je označio "vrlo funkcionalnim".

"Treba činiti sve da se sadašnjih oko milijun građana korisnika e-usluga poveća, a i u segmentu uprave treba digitalizirati sve što se može. Digitalizacija nadilazi i sve političke opcije i previše je važna da bi se s time stalo. Vjerujem da ćemo i u idućem mandatu kroz razne projekte, prije svega edukacije i jačanja kompetencije zaposlenih u državnoj i javnoj upravi, ali i na lokalnoj razini", kazao je ministar.

Digitalizacija javne uprave išla bi u dva smjera - digitalizacija internih procesa i državnih javnih tijela, gdje je CDU 'stup' za povezivanje svih tijela te brže i efikasnije komunciranje, te digitalizacija prema građanima, gdje smo limitirani brojnim postupcima koje provode razna državna tijela. To bi sve trebalo biti puno bolje, rekao je Malenica.

S njime se baš nije složio Marko Rakar, IT stručnjak ispred Restart koalicije, kazavši da je sve do sada u Hrvatskoj bila "kvazi digitalizacija, vrlo plitka i ekstremno površna, posebice u državnom i javnom sektoru, i opet smo tamo gdje smo bili 15. ožujka i s Finom i Poreznom upravom i svima kojima smo slali online dokumente sada ih treba donijeti u fizičkom obliku s pečatom".

"Velika je razlika između broja registriranih korisnika e-usluga i aktivnih korisnika, kojih je jako malo, a problem je što imamo previše državnih IT ili ICT tijela, agencija, ureda i tvrtki. Zato je teško da se dogovoreno i ostvari. Otpori prema tome postoje i to treba 'lomiti' na najgrublji način, jer Hrvatska nema vremena za čekati", ustvrdio je Rakar.

Poručio je i da u svijetu za digitalizaciju nitko više ne radi planove 'petoljetke", već Hrvatskoj trebaju agilniji projekti koji će u tri ili šest mjeseci doći do građana, kao što je bilo s e-propusnicama, koje, kako je napomenuo, još stoje kao usluga i nitko ih nije maknuo iako se više ne koriste.


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini