HLIPO indeks (Lider-Hendalov indeks poslovnog optimizma) potvrđuje da hrvatsko gospodarstvo i dalje raste, ali uz postupno usporavanje i sve izraženije razlike u poslovnom optimizmu među sektorima, pa je poslovni optimizam niži na godišnjoj razini već šesti kvartal zaredom, naveli su u petak iz HUP-a.
"Takav obrazac podudara se s usporavanjem realnog rasta BDP-a na 2,2 posto u prvom tromjesečju nakon 3,9 posto krajem 2025. godine te potvrđuje našu procjenu da bi gospodarstvo u cijeloj 2026. moglo rasti oko 2,5 posto", stoji u analizi HUP-ovih ekonomista Hrvoja Stojića i Ivana Odrčića.
Oni su istaknuli da sektorska divergencija pokazuje da će gospodarski rezultat u nastavku godine sve više ovisiti o djelatnostima više dodane vrijednosti i njihovoj sposobnosti očuvanja konkurentnosti.
Da turizam zasad ostaje glavni oslonac poslovnog optimizma potvrđuju i fiskalni podaci. Vrijednost fiskaliziranih računa u prvom dijelu godine rasla je 20,7 posto u smještaju i 11,3 posto u ugostiteljstvu, istaknuli su. No, strukturna ograničenja, navodi se u analizi, i dalje ostaju izražena.
Hrvatska, naime i dalje ima najmanji udio hotelskog smještaja u EU, tek oko devet posto, dok je trošak rada u sektoru narastao na 25,9 posto poslovnih prihoda, što sve više ograničava investicijski kapacitet i rast dodane vrijednosti.
Domaća potražnja gubi zamah
Domaća potražnja pritom postupno gubi zamah, navode u analizi. Realni promet u trgovini na malo u svibnju porastao je tek 0,5 posto, uz stagnaciju zaposlenosti i potrošačkog kreditiranja te rast sklonosti štednji, što upućuje na slabiji doprinos osobne potrošnje gospodarskom rastu u drugoj polovici godine.
Industrija je, smatraju autori, pod najvećim pritiskom zbog visokih troškova energije, slabijih europskih investicijskih aktivnosti i pogoršane troškovne konkurentnosti. Nakon rasta industrijske proizvodnje od 6,3 posto krajem 2025. godine, u prvih pet mjeseci 2026. zabilježen je pad od 0,4 posto, dok bi BDP euro područja u 2026. mogao usporiti na svega 0,6 posto.
Pritom cijena energije ostaje jedan od ključnih čimbenika konkurentnosti - smanjenje energetskih troškova za jedan postotni bod povećava marže poduzeća za oko 0,5 postotnih bodova, a investicije za do jedan postotni bod.
U Hrvatskoj je, stoji u analizi, taj izazov još izraženiji jer je električna energija za veće potrošače realno za oko 18 posto skuplja od prosjeka EU.
Autori ocjenjuju i da inozemna potražnja za ICT uslugama postaje selektivnija, a dio rutinskih zadataka već preuzima generativni AI, što postupno mijenja strukturu globalne potražnje za IT uslugama.
Istodobno, hrvatske ICT tvrtke i dalje posluju uz relativno visoko porezno opterećenje rada, dok ulaganja u istraživanje i razvoj ostaju skromna i iznose oko 1,4 posto BDP-a, osjetno ispod prosjeka Europske unije od 2,2 posto. U takvim okolnostima konkurentnost domaćeg ICT sektora sve će više ovisiti o razvoju vlastitih proizvoda, AI kompetencija i inovacija, konstatiraju.
"Dosadašnja otpornost domaće potražnje ponajprije proizlazi iz tržišta rada. Iako su neto plaće donedavno realno rasle po stopi od oko tri posto godišnje, prvi znakovi usporavanja postaju sve vidljiviji. Realni promet u trgovini na malo u svibnju porastao je svega 0,5 posto na godišnjoj razini, dok istodobno stagniraju zaposlenost i potrošačko kreditiranje, a povećava se sklonost štednji. Takva kombinacija pokazatelja upućuje da će doprinos osobne potrošnje gospodarskom rastu tijekom ove godine biti osjetno skromniji nego tijekom prethodne dvije godine", navode Hrvoje Stojić i Ivan Odrčić.
