Azija je do sada najviše stradala od poremećaja u opskrbi energentima s Bliskog istoka, a Europa bi najkasnije u svibnju mogla bilježiti manjak dizela i mlaznog goriva, upozorio je čelnik Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol.

Iran je na američko-izraelske napade na energetsku infrastrukturu uzvratio napadima na energetska postrojenja u drugim zemljama u regiji Perzijskog zaljeva koje su 'ugostile' američke vojne baze.

Teheran je također preuzeo kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, zabranivši tranzit brodovima povezanim sa SAD-om, Izraelom i njihovim saveznicima. Brodovi "prijateljskih" zemalja moraju pak koordinirati tranzit s iranskom mornaricom.

Trenutna globalna energetska kriza ozbiljnija je od naftnih šokova iz 1973. i 1979. godine te od nestašice plina iz 2022. povezane s ruskim ratom s Ukrajinom, rekao je Birol u podcastu sa čelnikom norveškog mirovinskog fonda Nicolaijem Tangenom..

Iranski napadi na energetska postrojenja i ograničenja plovidbe kroz Hormuški tjesnac smanjili su isporuke nafte iz regije za više od 12 milijuna barela dnevno, izjavio je je Birol.

U naftnim krizama u 1973. i u 1979. godini izgubljeno je po nekih pet milijuna barela dnevno, napomenuo je čelnik IEA-e. 

Globalna opskrba plinom pala je za oko 75 milijardi prostornih metara u 2022. godini, no trenutni manjak još je veći, dodao je.

"Travanj će biti puno gori od ožujka", upozorio je Birol, napominjući da su u ožujku nafta i ukapljeni plin još stizali na tržište.

"U travnju nema ničega", naglasio je, prema izvješću turske novinske agencije Anadolu.

Članice IEA-e odlučile su sredinom ožujka plasirati na tržište rekordnih 400 milijuna barela nafte iz zaliha, najviše u povijesti, podsjetio je čelnik agencije.

"Ali moram biti vrlo iskren, to samo ublažava problem i neće ga riješiti", upozorio je.

"Ključno je rješenje u otvaranju Hormuškog tjesnaca", poručio je.

Izračun pokazuju da je ukupni gubitak isporuka iz regije Perzijskog zaljeva u ožujku dosegnuo nešto više od 370 milijuna barela nafte. 

Najveći je problem, po Birolovim riječima, manjak mlaznog goriva i dizela.

"Vidimo (manjak) u Aziji, ali će ga uskoro, mislim, u travnju ili svibnju, osjetiti i Europa", dodao je.

Europa planira od kraja ožujka plasirati na tržište 73 milijuna barela naftnih proizvoda i oko 35 milijuna barela sirove nafte, pokazali su podaci IEA-e, objavljeni 15. ožujka.

Birol je pak upozorio i da je od početka rata oštećeno oko 40 ključnih energetskih objekata na Bliskom istoku i da će trebati vremena da ih se ponovno stavi u funkciju.

"Prijeti nam jako veliki poremećaj, najveći u povijesti", zaključuje Birol.

Povezane vijesti

• Ukrajina nastavlja napadati rafinerije nafte na jugu Rusije
• Srbija smanjuje trošarine na gorivo da ublaži rast cijena u jeku energetske krize
• Šef naftnog diva Shell upozorava da bi za nekoliko dana Europa mogla ostati bez goriva