Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu blago su pogoršana u veljači, uz lošije ocjene menadžera u industriji o knjigama narudžbi i prognoze o slabijoj potražnji u uslužnom sektoru u nadolazećem razdoblju, pokazalo je u četvrtak mjesečno istraživanje Europske komisije.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj umanjen je u veljači za 0,4 boda u odnosu na siječanjsku vrijednost i iznosio je 105,9 bodova.

Time mu se vrijednost spustila drugi mjesec zaredom, na najnižu razinu od prošlogodišnjeg rujna.

Najviše je u veljači pogoršano raspoloženje u sektoru industrije, prema padu indeksa za 1,6 bodova u odnosu na početak godine. Menadžeri osjetno lošije ocjenjuju trend proizvodnje u proteklih nekoliko mjeseci te stanje knjiga narudžbi. U nadolazećem razdoblju očekuju ipak oporavak proizvodnje i signaliziraju više narudžbi za izvoz, pokazala je anketa.

Pogoršana je i klima u uslužnom sektoru, uz pad indeksa za 0,8 bodova. Iako čelnici znatno pozitivnije ocjenjuju poslovanje u protekla tri mjeseca, nešto su oprezniji u prognozama te očekuju slabiju potražnju u nadolazećem razdoblju.

Građevinski sektor također je naznačio nešto lošije raspoloženje u drugom ovogodišnjem mjesecu, prema padu indeksa za 0,5 bodova. Menadžeri su suzdržaniji u ocjenama knjiga narudžbi, no pozitivnije ocjenjuju trend aktivnosti u odnosu na prethodni mjesec.

Optimizam je pak signalizirao sektor maloprodaje, uz rast indeksa za 2,5 bodova. Očekivanja menadžera o poslovnoj situaciji u nadolazećem razdoblju značajno su poboljšana, kao i procjena poslovanja u protekla tri mjeseca.

Nešto bolje raspoloženje signalizirali su i građani, prema rastu indeksa za jedan bod. Njihove su procjene o općoj gospodarskoj situaciji u proteklih dvanaest mjeseci nešto lošije, ali financijsku situaciju kućanstava ocjenjuju pozitivnije nego na početku godine. Nešto su optimističniji u prognozama velikih kupnji u nadolazećem razdoblju, uz pojačanu sklonost štednji.

Poslovni čelnici u gospodarstvu u cjelini namjeravaju u idućim mjesecima ponovno stati na kočnicu u zapošljavanju, prema padu indeksa EEI za 0,9 bodova. Neizvjesnost u poslovanju ponovno je pak osjetno ublažena, procjenjuju, uz pad indeksa EUI za 1,7 bodova.

Pesimizam u Francuskoj

U skupini vodećih gospodarstava eurozone, ekonomska klima u Francuskoj osjetno je pogoršana u veljači, prema padu indeksa ESI za 2,8 bodova, nakon izraženog optimizma na početku godine.

Oprez signaliziraju i sudionici talijanskog gospodarstva, uz pad indeksa za 0,6 bodova u odnosu na početak godine.

U Njemačkoj i Španjolskoj raspoloženje se zadržalo, više-manje, na siječanjskoj razini.

U skupini vodećih gospodarstava izvan eurozone i Poljska je pokazala izraženiji pesimizam, prema padu indeksa ESI za 1,9 bodova, pokazalo je izvješće Komisije. Pogoršanje pokazuje i PMI za Češku, uz pad vrijednosti za 1,6 bodova.

U Mađarskoj raspoloženje je pak zamjetno poboljšano, prema rastu ESI-ja za 1,4 boda.

Na razini eurozone i Europske unije indeks ESI umanjen je u veljači za jedan bod u odnosu na siječanj, na 98,3 boda, odmaknuvši se još više od dugoročnog prosjeka, pokazalo je izvješće Komisije.

Pad indeksa u eurozoni odražava prije svega izrazito lošije raspoloženje u uslužnom sektoru i pogoršanje u građevinarstvu.

Blago je pogoršana i klima u industriji eurozone dok su se očekivanja građana zadržala više-manje na razini s početka godine.

Optimizam je zabilježen samo u sektoru maloprodaje, pokazali su podaci Komisije.

Povezane vijesti

• Hrvatska s najvećim rastom prometa u maloprodaji među zemljama EU-a u rujnu
• Promet u europskoj maloprodaji osjetno smanjen u listopadu
• U Hrvatskoj jača optimizam: Usluge i potrošači podigli raspoloženje gospodarstva