Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru uputila konačne prijedloge dva zakona - o potvrđivanju Memoranduma o provedbi EGP financijskog mehanizma te Memoranduma o provedbi Norveškog financijskog mehanizma, kojima će Hrvatskoj na raspolaganju ukupno biti više od 111 milijuna eura bespovratnih sredstava, koje će moći uložiti u brojne projekte.

Kako stoji u prijedlogu zakona o potvrđivanju Memoranduma o suglasnosti o provedbi EGP financijskog mehanizma za razdoblje od 2021. do 2028., ukupna vrijednost tog mehanizma za Hrvatsku iznosi 66,4 milijuna eura. Pritom, vrijednost koja je predviđena darovnicom Islanda, Kneževine Lihtenštajna i Kraljevine Norveške iznosi 56,8 milijuna eura, dok su ostatak iznosa u svojim proračunskim sredstvima planirala tijela državne uprave nadležna za poslove međunarodnih financijskih mehanizama i regionalnoga razvoja iz državnog proračuna. Tako ukupna vrijednost sufinanciranja iznosi 9,6 milijuna eura.

Ukupna vrijednost Norveškog financijskog mehanizma, pak, za Hrvatsku iznosi 63,5 milijuna eura, od čega se na darovnicu Kraljevine Norveške odnosi 54,3 milijuna eura, dok nacionalno sufinanciranje iznosi 9,2 milijuna eura, stoji u prijedlogu zakona o potvrđivanju Memoranduma o suglasnosti o provedbi Norveškog financijskog mehanizma za razdoblje od 2021. do 2028. između Kraljevine Norveške i RH.

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Mikuš Žigman je istaknula da Hrvatska kao članica EU-a, osim fondova kohezijske i poljoprivredne politike, ima mogućnost korištenja i financijskog mehanizma za Europski gospodarski prostor (EGP) i Norveškog financijskog mehanizma. 

Memorandumi o suglasnosti za oba mehanizma su potpisani u rujnu 2025., a još trebaju biti potvrđeni od Hrvatskog sabora.

Time će se nastaviti suradnja iz prethodnog razdoblja, a kako je istaknula ministrica, do sada je kroz mehanizme uloženo više od 103 milijuna eura. 

Drugi ciklus programa vrijedan je više od 111 milijuna eura, a provodit će se kroz četiri segmenta.

Prvi program se odnosi na lokalni razvoj, vrijedan je 33 milijuna eura, a kroz njega će se podržati projekti u području obrazovanja i socijalne uključenosti. Drugi program se odnosi na zelenu tranziciju, vrijedan je više od 30 milijuna eura, a usmjeren je na projekte energetske i infrastrukturne otpornosti na klimatske promjene.

Treći program je program pravosuđa, vrijedan više od 21 milijun eura, kroz koji će se nastaviti ulaganja u pravosudni sustav.  Tu je i novi program u odnosu na prethodno razdoblje, a odnosi se na zelene i plave inovacije, vrijedan je 22 milijuna eura i financirat će poduzetničke projekte, navela je resorna ministrica.

S više od 103 milijuna eura financirani brojni projekti

Kada je riječ o spomenuta više od 103 milijuna eura do sada već uložena putem tih mehanizama, njima je, kazala je Mikuš Žigman, financirano niz projekata i inicijativa koje se odnose na lokalni razvoj, energetiku, borbu protiv klimatskih promjena, a tu su i ulaganja u pravosuđe, inovacije, istraživanje, obrazovanje te konkurentnost.

Kao primjere je izdvojila projekte u području osnovnoškolskog obrazovanja kroz koje je više od 9.000 učenika i 1.600 učitelja i osnovnoškolskog osoblja unaprijedilo svoje znanje u STEM područjima, dok su učionice opremljene interaktivnim ekranima, 3D pisačima, robotičkom opremom i brojnim drugim alatima koji se koriste u nastavi u STEM području.

Također, uspostavljena su četiri regionalna znanstvena centra - u Ludbregu, Splitu, Šibeniku i Osijeku, a upravo i s ciljem popularizacije STEM obrazovanja.

Nadalje, za 34 ustanove za rad s djecom s poteškoćama u razvoju nabavljena je oprema za modernu asistivnu tehnologiju, a odgojno - obrazovni radnici su imali priliku upoznati se s najboljim praksama u radu sa djecom s teškoćama u razvoju, navela je Mikuš Žigman.

Kada je riječ o projektima u energetici, ministrica je izdvojila instaliranje energetski učinkovitih i ekološki prihvatljivih sustava koji koriste morsku vodu za potrebe grijanja i hlađenja - i to u Dubrovniku i u specijalnoj bolnici za ortopediju i rehabilitaciju u Rovinju.

Postavljene su i tri geotermalne bušotine - u Križevcima, Bjelovaru i Karlovcu, a isto tako pripremljena je projektna dokumentacija za još 10 lokacija.

U području pravosuđa, obnovljena je zgrada općinskog suda u Splitu, dok su u sedam gradova obnovljeni i uređeni probacijski uredi, navela je, između ostalog, Mikuš Žigman.

Tako, u ukupno 93 grada i općine uspješno je provedeno 76 projekata usmjerenih na jačanje socijalne, ekonomske i teritorijalne kohezije, istaknula je ministrica. 

Povezane vijesti

• Korištenje bespovratnih sredstva za urbano područje - tek nakon izbora?
• Grad Labin prijavio rekordnih osam projekata: Traže 1,2 milijuna eura bespovratnih sredstava
• Bjelovaru i okolnim općinima 17 milijuna eura za razvojne projekte