(Press)
U petak, 26. prosinca 2025., cijena srebra dosegla je povijesni vrhunac od 79 američkih dolara po unci, skočivši za više od 10 posto u samo jednom danu. Već u ponedjeljak, 29. prosinca, uslijedila je korekcija, no početkom siječnja 2026. cijena se i dalje kreće na relativno visokim razinama. Takva volatilnost potaknula je pitanje – što se zapravo događa na tržištu srebra?
Među dobro informiranim krugovima pojavile su se glasine da je nepoznati trgovac investicijskim zlatom i plemenitim metalima bio prisiljen hitno namiriti brokerske obveze. Problem je nastao jer su prodavane short pozicije za srebro bez stvarnog posuđivanja ili osiguravanja fizičkog metala, što je praksa poznata kao "naked short-selling". Računica se srebrom nije poklopila – cijena nije pala, već je snažno rasla, zbog čega je trgovac morao likvidirati pozicije i pretrpjeti goleme gubitke.
Dok je tržište pratilo rasplet, odigrala se još jedna, znatno ozbiljnija šahovska partija. Samo osam minuta prije zatvaranja trgovanja u petak, netko je kupio čak 429 milijuna dolara vrijedne opcije za Amplify Junior Silver Miners ETF (SILJ), uz okladu da će njihova vrijednost snažno rasti do sredine siječnja 2026. godine. Za usporedbu, ukupna vrijednost tog ETF-a iznosi oko 2,67 milijardi dolara.
Manji ulagači i šira javnost tek trebaju vidjeti je li netko pokušavao izbjeći potencijalni bankrot i nezabilježen udar na globalno tržište srebra. Kako je to opisao jedan analitičar, tržište srebra trenutno je izvan dosega tradicionalnih mehanizama kontrole. Posebno se postavlja pitanje zašto je COMEX, najvažnija svjetska burza plemenitih metala, u tako kratkom razdoblju više puta intervenirala kako bi zaštitila one koji su se kladili na pad cijene srebra.
Na tržištu srebra krajem 2025. i početkom 2026. stvorila se savršena oluja. Financijsko trgovanje "na papiru", odnosno putem futures ugovora, sudarilo se s realnošću sve manjeg broja dostupnih fizičkih zaliha. Banke i veliki trgovci godinama su prodavali ugovore na srebro, kladeći se na pad cijene, no kada je došao trenutak isporuke, pokazalo se da fizičkog metala jednostavno nema dovoljno.
Kako bi izbjegli penale zbog neispunjenih ugovora, srebro se počelo panično kupovati po gotovo bilo kojoj cijeni, što je dodatno poguralo cijenu prema gore. Procjenjuje se da na jednu uncu fizičkog srebra u sefovima dolazi i do 300 unci prodanih "papirnatih" ugovora. U trenutku kada samo mali dio vlasnika tih ugovora zatraži stvarnu isporuku, sustav dolazi do pucanja po šavovima – drugim riječima, "papir" gubi vrijednost.
Upravo zbog toga Kina je krajem 2025. najavila ograničenja izvoza kako bi zaštitila vlastite zalihe, dok su proizvođači, strahujući od nestašica, počeli kupovati sve dostupne količine. Na situaciju se osvrnuo i Elon Musk, upozorivši da srebro ima ključnu ulogu u brojnim industrijskim procesima.
U petak je oko 41 tisuće call opcija čekalo da cijena srebra dosegne razinu od 75 dolara po unci. COMEX je strahovao da bi se za te ugovore mogla zatražiti isporuka, a problem je bio u tome što bi obujam isporuka premašio 200 milijuna unci, dok burza raspolaže s tek 24,8 milijuna unci fizičkog srebra. U takvim okolnostima cijena bi mogla probiti i granicu od 100 dolara po unci, što je COMEX pokušao spriječiti.
Nakon rekordnog rasta u petak, uslijedila je korekcija u ponedjeljak, 29. prosinca 2025., a smirivanje se nastavilo i u prvim danima siječnja. Dio američkih špekulanata odlučio je realizirati dobit, no ključan faktor bila je intervencija CME-a, odnosno COMEX-a, koji je podigao margine na ugovore za srebro na 25 tisuća dolara – drugo povećanje u istom mjesecu.
Takav potez prisilio je slabije kapitalizirane trgovce na likvidaciju pozicija, dok su istovremeno pooštrena i ograničenja količine ugovora koje pojedini ulagači mogu držati. Masovna prodaja dodatno je pogurala cijenu prema dolje.
Slični scenariji već su viđeni. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća braća Hunt pokušala su preuzeti tržište srebra, podigavši cijenu s dva na gotovo 50 dolara po unci. COMEX je tada naglim povećanjem margina slomio njihovu strategiju, u događaju poznatom kao "srebrni četvrtak". I 2011. godine, kada je cijena srebra ponovno došla blizu 50 dolara, CME je pet puta u deset dana povećao margine, što je rezultiralo padom cijene od 30 posto.
Dio analitičara smatra da se krajem 2025. ponovio isti obrazac – sprječavanje daljnjeg rasta dizanjem margina kako bi se cijena zadržala ispod razine od 75 dolara.
Ponuda srebra već godinama je u deficitu. Rudarska proizvodnja stagnira, a srebro se uglavnom dobiva kao nusprodukt vađenja drugih metala, što ograničava mogućnost brzog povećanja proizvodnje. Procjenjuje se da je u posljednjih pet godina akumulirani deficit dosegnuo oko 25 tisuća tona.
Istodobno, industrijska potražnja raste – od električnih vozila i baterija, preko solarnih panela i mikročipova, do vojne i svemirske industrije. Prema nekim procjenama, samo nove tehnologije baterija mogle bi znatno povećati globalnu potražnju za srebrom u sljedećem desetljeću.
Zbog toga sve veći broj analitičara očekuje da bi tijekom 2026. cijena srebra mogla dosegnuti 100 dolara po unci, dok se u duljem roku spominju i razine od 200 dolara. Privremene korekcije, poput one krajem prosinca, tek su kratki predah u tržištu koje se suočava s temeljnim problemom – kroničnim nedostatkom fizičkog srebra u kombinaciji s rastućom investicijskom i industrijskom potražnjom.