Ilustracija (Snimio Luka Jeličić)
Kako bi se povećala konkurentnost obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) i daljnji razvoj dopunskih djelatnosti nužno je napraviti reviziju administrativnog opterećenja i ograničenja u njihovom radu, zaključeno je u ponedjeljak na okruglom stolu u organizaciji Hrvatskog agroekonomskog društva (HAED) i Agronomskog fakulteta.
Hrvatska je, kako je rečeno, jedna od rijetkih članica Europske unije (EU) koja je uvela posebni Zakon o OPG-u i to kao lex specialis, stvarajući hibridni status između OPG-ova i obrta 2018. godine. Po podacima iz Upisnika poljoprivrednika, u Hrvatskoj djeluje oko 111 tisuća OPG-ova i 38 tisuće SOPG-ova koji zajedno čine 96 posto svih poljoprivrednika.
No, broj onih koji se bave dopunskim djelatnostima iznosi svega 2,2 posto (3.336 OPG-ova), što je značajno manje od europskog prosjeka od pet posto. Dopunske djelatnosti, kako je istaknuto, omogućavaju OPG-ovima rast prihoda i konkurentnosti.
Iz HAED-a u priopćenju navode da je o zakonodavnom i poreznom aspektu dopunskih djelatnosti na okruglom stolu raspravljalo više od 100 sudionika iz svih dijelova Hrvatske, među kojima i brojni poljoprivrednici koji se bave agroturizmom te djelatnostima prerade maslinovog ulja, sira i mlijeka.
"Umjesto da olakša poslovanje, Zakon uvodi brojna administrativna opterećenja i nerijetko koči razvoj malih proizvođača i preradu na gospodarstvu. Primjeri drugih EU članica pokazuju značajne razlike u poreznom i administrativnom opterećenju malih poljoprivrednika, a koje bi se mogle razmotriti i u Hrvatskoj", kazao je zastupnik u EU parlamentu Marko Vešligaj.
EU je, kako je naveo, prepoznala potrebu olakšavanja administracije, pa se od iduće godine uvode novi iskoraci. Planira se ograničavanje službenih kontrola na licu mjesta po gospodarstvu godišnje, ukidanje godišnje revizije učinka i sprječavanje ponovljene inspekcije unutar iste godine, kazao je Vešligaj.
O situaciji u Hrvatskoj je govorio ravnatelj Uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju u Ministarstvu poljoprivrede Dalibor Janda. Kazao je kako Zakon omogućuje OPG-ovima da, prema vlastitim interesima i potencijalima, upišu jednu ili više dopunskih djelatnosti u Upisnik OPG-ova, pod uvjetom da ispunjavaju propisane uvjete.
"Na taj način, ne samo da se jača ekonomska otpornost ruralnih područja, nego se potiče poduzetnički duh i diverzifikacija prihoda na selu. Nadamo se kako će u budućnosti još više naših poljoprivrednika prepoznati šansu za rast, veću konkurentnost i održivi razvoj", istaknuo je.
O izazovima u provedbi zakona govorili su i predstavnici udruga i sami poljoprivrednici. Tako je voditeljica udruge ruralnog turizma Hrvatske Aleksandra Kuratko Pani predstavila primjere ograničenja i administrativnog opterećenja agroturističkih OPG-ova te njihove posljedice.
"Iako je intencija Zakona dobra, naša istraživanja pokazuju kako papirologija i komplicirane administrativne procedure odvraćaju OPG-ove od bavljenja dopunskim djelatnostima", kazala je. Zbog toga su, kako je rekla, od saborskog Odbora za poljoprivredu zatražili pokretanje postupka vrednovanja tog zakona i podzakonskih akata koji, umjesto stimuliranja, ozbiljno narušavaju principe seoskog agroturizma i ugrožavaju proizvodnju zaštićenih proizvoda.
Iz Udruge su istaknuli kako je Zakon u koliziji s propisima u ingerenciji Ministarstva turizma i sporta, dok je upravitelj PZ Marina Jakša Najev istaknuo kako je Zakon suprotan i mišljenju Europske komisije. Komisija navodi kako proizvodnju ekstra djevičanskih i djevičanskih maslinovih ulja nije potrebno tretirati kao prerađevinu, već kao primarni poljoprivredni proizvod, a usklađivanje Zakona s ovim mišljenjem tek se očekuje.