Cijene nafte porasle su u utorak na međunarodnim tržištima prema 68 dolara nakon novih ukrajinskih napada na rusku naftnu infrastrukturu i naznaka novih problema u opskrbi iz kurdskog dijela Iraka.

Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila viša za 1,20 dolara nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 67,77 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 1,29 dolara višoj cijeni, od 63,57 dolara.

Na početku tjedna raspoloženje na tržištu obilježila je objava Iraka o pojačanoj opskrbi.

Irak je povećao izvoz nafte u sklopu dogovora članica Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njihovih saveznika, objavila je u nedjelju državna tvrtka za trgovinu SOMO. 

Veći izvoz donijet će proračunu dodatni prihod koji će se mjeriti u stotinama milijuna dolara, rekao je direktor SOMO-a Ali Nizar Al-Shatari za novinsku agenciju INA-u. Nije precizirao koliko su povećali isporuke, rekavši tek da će proračunski prihod potaknuti proizvodnja dodatnih 200 tisuća barela nafte dnevno.

Irak je u kolovozu u prosjeku izvezao 3,38 milijuna barela nafte dnevno, prema podacima ministarstva, a državna kompanija za trgovinu očekuje da će u rujnu stranim kupcima isporučiti između 3,4 i 3,45 milijuna barela dnevno.

U utorak ulagače su zabrinuli novi ukrajinski napadi na rusku naftnu infrastrukturu, prema navodima iz Kijeva, raspirivši iznova strahovanja od poremećaja u opskrbi ruskom naftom.

Ukrajinska vojska objavila je da je u noći s ponedjeljka na utorak napala pogon u ruskoj Samari koji priprema za izvoz naftnu mješavinu Urals. Još nije jasno jesu li napadi ograničili ruske isporuke. Upućeni izvor rekao je za Reuters da pogon u Samari i dalje priprema mješavinu Urals za izvoz, ali sporijim tempom.

Pumpna stanica u Samari sastavni je dio mreže naftovoda u samarskoj regiji, omogućuje dopremu nafte u luku Novorosijsk na Crnom moru i tranzit pošiljki iz Kazahstana do ruskih luka.

Opetovani ukrajinski napadi na rusku naftnu strukturu pokazuju spremnost na rizik ozbiljnih poremećaja u opskrbi, naveli su analitičari.

Najavljeni bareli iz kurdskog dijela Iraka mogli bi pak kasniti.

Iračka savezna vlada, kurdske regionalne vlasti i naftne tvrtke trebali bi pripremiti teren za povratak na tržište oko 230 tisuća barela dnevno. Izvoz je obustavljen u ožujku 2023. godine.

Irački kabinet trebao je u utorak odobriti sporazum, ali naftne tvrtke DNO i Genel zatražile su jamstva o plaćanju duga.

Norveški DNO najveći je proizvođač nafte u kurdskom dijelu Iraka, a barele na tom području proizvodi i Genel sa sjedištem u Londonu.

Kurdistan duguje proizvođačima sada već otprilike milijardu dolara, a udio DNO-a u tom iznosu procijenjen je na nekih 300 milijuna dolara, navodi Reuters, a trenutno nije jasno je li normalizacija isporuka moguća ako je DNO i Genel ne odobre, napominje Reuters.

OPEC je odvojeno objavio da je barel košarice nafte njegovih članica u ponedjeljak pojeftinio 42 centa, na 69,36 dolara.

Povezane vijesti

• Nafta balansira oko 69 dolara: Američke zalihe rastu, Bliski istok gori
• Cijene nafte porasle iznad 70 dolara, ulagače brine opskrba Europe dizelom
• Cijene nafte pale ispod 67 dolara zbog zabrinutosti za potražnju i Fedovih prognoza