Sigurna luka
Zlato dosegnulo rekord: Hrvati u pet mjeseci uložili koliko i cijele prošle godine
(Unsplash)
Turbulentna i neizvjesna vremena znatno su povećala ulaganja u zlato u cijelom svijetu, pa u njemu štedi i sve više hrvatskih građana. Cijena mu je proteklih godina rasla prosječno 9% godišnje. Ovih dana zlato rekordno raste i dosegnulo je novu rekordnu razinu. Trenutačno je jedna unca zlata 3050 eura, donosi HRT.
Na hrvatskom tržištu zlata okreće se sve više novca.
Samo u prvih pet mjeseci 2025., Hrvati su u zlato uložili kao u cijeloj prošloj godini. U zlatu štede i mlađa i starija populacija.
- Već duže vrijeme ulažem u investicijsko zlato jer to je stvar koja mi brani novac od inflacije tako da sam na nekakvoj nuli, kazala je Marina Hotko.
- Zlato je više likvidno, vrlo ga je lako kupiti i prodati. Znaš uvijek što imaš, smatra Miro Krstičević.
U proteklih godinu dana cijene zlata narasle su za gotovo 40 posto. Gram stoji oko 118 eura. Najčešće se kupuju zlatnici i poluge od jedne unce. Što je veća težina - cijena grama je povoljnija.
- Do 10.000 eura može se kupovati u gotovini, sada imamo po prvi puta da je poluga od 100 grama prešla tu granicu tako da ulagači mogu jedino kupovati u gotovini do 50 gramske poluge, kazao je Saša Ivanović, predsjednik Uprave, Centar Zlata.
Trgovinski ratovi i gospodarska neizvjesnost snažno utječu na financije građana koji osim u zlato sve češće ulažu u vrijednosne papire i kriptovalute.
- Mislim da smo danas svjedoci ulaganja u zlato i kriptovalute zbog prisutnih inflacijskih trendova. Zlato je jedna starija klasa imovine i ima više zakonitosti dok je preporuka da u kriptovalute ulaže onaj tko ima više informacija, istaknuo je financijski analitičar Hrvoje Japunčić.
Jedan bitcoin je premašio 95.000 eura. Percepiraju ga kao simbol kriptoekonomije. Donosi brzu zaradu, ali i gubitak.
- Oni koji nisu skloni špekulacijama ne bi trebali koristiti kriptovalute, a oni koji su tome skloni i misle da će brzo zaraditi i proći bolje onda je to njihov izbor, smatra ekonomski analitičar Ljubo Jurčić.
Stručnjaci savjetuju građanima da imovinu ulažu u različite investicijske valute. Hrvati su ipak još vjerni klasičnoj štednji koja je premašila 40 milijardi eura.
Analiza skoka cijene zlata i njegovih uzroka
Mijenjamo li način na koji štedimo? To je bila jedna od tema razgovora novinara Branka Nađvinskog i gosta profesora Luke Brkića.
Protumačio je velik skok vrijednosti zlata u protekloj godini.
- To nije ništa iznenađujuće. Kada gledate malo u povijest, ne neku daleku, možete vidjeti da takvih epizoda ima. Prema tome, čim se percepira da je opasnost, da su rizici veći, da krize dolaze ili da su tu, investitori bježe u sigurnije luke, da tako kažem, u sigurnije vidove i klase imovine. Zlato je tradicionalno jedno od tih i s njim se slobodno trguje na burzama kao što se sad trguje s bilo kojom robom. Kada je velika potražnja cijena raste, rekao je prof. dr. sc. Luka Brkić, Sveučilište Libertas.
Ispričao je i usporedbu.
- Od 1944. i Bretton-Woodske konferencije pa do prve polovice 70-ih godina prošlog stoljeća, odonsno do prve devaluacije dolara i do prvog naftnog šoka, u Bretton-Woodskom monetarnom standardu jedna fina unca zlata (oko 31 gram, op.a.) je bila 35 dolara. A danas je 3000 dolara, istaknuo je, Brkić.
Dodao je kako se ulaganjem u zlato ne može brzo obogatiti nego da je to ipak financijski sport na duže staze.
- Iako je rast cijene zlata dobro pratio ili dobro kompenzirao inflaciju, inflatorno kretanje, stopu inflacije i utoliko je ta zaštita relativno dobra. Razina spekulacije kod zlata nije takva kao kod kriptovaluta. Tu možete, što se kaže, preko noći zaraditi veliko bogatstvo, ako imate, ako ste veliki igrač, ali možete jednako tako sve izgubiti, kazao je Brkić.
Prilog je dostupan ovdje.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
