Hrana pojela primanja
Tko si još može priuštiti punu košaricu? Sve više građana jedva spaja kraj s krajem
(Snimila Ana Krizanec)
Stopa inflacije u srpnju je u odnosu na lanjski srpanj iznosila 4,1 posto, čime je rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini ubrzao treći mjesec zaredom, nakon što je u svibnju iznosio 3,5 posto, a u lipnju ubrzao na 3,7 posto.
Cijene su ubrzale i na mjesečnoj razini te su u odnosu na lipanj veće za 0,4 posto, pokazuju prve procjene inflacije za srpanj Državnog zavoda za statistiku. Podsjetimo, nakon što je u siječnju ubrzala na 4 posto, inflacija je od veljače počela usporavati, da bi od travnja rast cijena ponovo počeo ubrzavati na 3,5 posto, koliko je iznosio u svibnju, s daljnjim rastom na 3,7 posto u lipnju.
Među najgorima
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, koji koristi Eurostat, a omogućava usporedbu inflacije među zemljama, Hrvatska je u srpnju imala inflaciju od 4,5 posto što je svrstava u sam vrh zemalja s najvećim rastom cijena u eurozoni i stopom inflacije koja je više nego dvostruko veća od prosjeka europodručja.
Inače, prosječna stopa inflacije na razini europodručja u srpnju je iznosila dva posto, a istu stopu inflacije kao i Hrvatska imala je Slovačka, dok je višu inflaciju imala samo Estonija (5,6 posto). Nakon Estonije, Hrvatske i Slovačke, najviša inflacija, od 3,9 posto, zabilježena je u Latviji, slijedi Grčka s 3,7 posto i Austrija s 3,6 posto.
Potrošnja raste, proračun se puniIstodobno s inflacijom, u Hrvatskoj ubrzava i potrošnja u maloprodaji, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Tako je u lipnju promet u trgovini na malo porastao 27. mjesec zaredom na godišnjoj razini, za 7,5 posto, znatno brže nego mjesec dana prije kada je porastao za 2,6 posto. Potrošnja raste i na mjesečnoj razini, tj. u odnosu na svibanj veća je za 3,5 posto. Pritom je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao za 3,6 posto, dok je promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, porastao za 11,5 posto. Kako je potrošnja najveća sastavnica bruto domaćeg proizvoda (BDP), rast prometa u trgovini na malo u lipnju ukazuje na nastavak stabilnog rasta gospodarstva i u drugom tromjesečju ove godine. U prvom tromjesečju BDP je porastao već 17. kvartal zaredom, za 2,9 posto na godišnjoj razini. |
Iako je stalan rast cijena usluga najviše doprinosio inflaciji u Hrvatskoj u zadnje dvije godine, u srpnju je najveći rast cijena zabilježen kod hrane, pića i duhana, i to za 6,6 posto, a tek onda slijede usluge s rastom cijena od 5,7 posto te cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda s rastom od 0,4 posto u odnosu na srpanj prošle godine. I u odnosu na mjesec prije najviše su porasle cijene hrane, pića i duhana, za 1,6 posto, cijene energije za 1,3 posto, a rast cijena usluga iznosio je 1,1 posto, dok su cijene industrijskih proizvoda pale za 2,4 posto u odnosu na lipanj.
Premda je bilo za očekivati da ćemo u glavnom dijelu turističke sezona imati povećanu inflaciju zbog turističke potrošnje, ipak iznenađuje podatak da inflaciji nisu toliko pridonijele cijene usluga, koliko cijene hrane i pića.
Hrana pojela primanja
– Ono što najviše zabrinjava jest stalni i sve izraženiji rast cijena hrane, koje su u odnosu na prošlu godinu porasle za 6,6 posto. Na već visoke cijene hrane, ovaj dodatni rast predstavlja snažan udarac na dohotke kućanstava. Hrana nije luksuz, već osnovna potreba, a upravo ta potreba postaje sve manje dostupna sve većem broju građana. Za razliku od cijena turističkih usluga, koje će se po završetku sezone možda smanjiti, cijene hrane ostaju visoke i s tim će građani morati živjeti i nakon ljeta, upozorava ekonomska analitičarka Nezavisnih hrvatskih sindikata Izabela Delfa Mišić.
Podsjeća da u posljednje tri godine cijene hrane rastu brže od plaća i ukupne inflacije – plaće su u tom razdoblju porasle za 42 posto, inflacija je iznosila 28,8 posto, dok su cijene hrane porasle za 44,7 posto.
– To znači da je realni rast plaća bio svega 10 posto, a da su cijene hrane gotovo u potpunosti nagrizle učinak tog rasta. Svaki mjesec života sve je skuplji, a plaće ne prate stvarne troškove života, osobito kad se uzme u obzir rast cijena osnovnih namirnica koje čine najveći udio u potrošnji građana, ističe Mišić i dodaje da je krajnje vrijeme za odlučnu promjenu.
– Potrebno je snažno i sustavno povećanje minimalne plaće i svih bruto plaća. Jer dok živimo po europskim cijenama, a radimo za plaće koje su među najnižima u EU-u, hrvatski građani svakim danom gube dio svoje kupovne moći, poručuje Mišić.
I u eurozoni cijene hrane bilježe osjetno snažnije poskupljenje, dok cijene usluga bilježe blaži rast, pokazuju podaci Eurostata. Tako je svježa hana u srpnju poskupjela za 5,4 posto u odnosu na prošlogodišnji srpanj, što je znatno oštrije nego u lipnju, kad su joj cijene bile porasle za 4,6 posto.
Rast cijena usluga blago je pak usporio na godišnjoj razini, kliznuvši s lipanjskih 3,3 posto na 3,1 posto u srpnju, dok su cijene energije u europodručju pale za 2,5 posto i to drugi mjesec zaredom. U odnosu pak na lipanj cijene u eurozoni su stagnirale.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
