Hrvatski proračunski manjak porastao je u prvom tromjesečju, u raskoraku s prosjekom eurozone i Europske unije, pokazali su u ponedjeljak podaci Eurostata.

Na razini eurozone sezonski prilagođeni proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u iznosio je u prvom tromjesečju 2,9 posto i bio je manji za 0,3 postotna boda nego u prethodna tri mjeseca, izračunali su statističari.

I na razini Europske unije manjak je u prva tri ovogodišnja mjeseca iznosio 2,9 posto i bio je manji za 0,4 postotna boda nego u razdoblju od listopada do prosinca.

Javna potrošnja iskazana udjelom u BDP-u iznosila je u eurozoni 49,5 posto i smanjena je za 0,4 postotna boda u odnosu na prethodna tri mjeseca, uz napomenu statističara da je povećanje nominalnog BDP-a prevagnulo nad "skromnim" povećanjem rashoda, za samo dvije milijarde eura, napominju u Eurostatu. 

I na razini EU-a potrošnja je smanjena za 0,4 postotna boda, na 49,1 posto BDP-a. Ukupni proračunski rashod bio je prema sezonski prilagođenim podacima veći za pet milijardi eura nego u prethodna tri mjeseca.

Proračunski prihod u eurozoni iznosio je u prvom tromjesečju 46,6 posto BDP-a, više-manje kao i u prethodna tri mjeseca, oslonjen na veći nominalni BDP.  Iznos je bio veći za 11 milijardi eura nego u razdoblju od listopada do prosinca.

Na razini EU-a proračunski prihod iskazan udjelom u BDP-u iznosio je 46,2 posto, kao i u razdoblju od listopada do prosinca, uz iznos veći za 21 milijardu eura.

Sedmorka u plusu

Prema sezonski prilagođenim podacima kojima je Eurostat raspolagao proračunski manjak bilježilo je u prva tri ovogodišnja mjeseca 19 zemalja, a njih sedam prekoračilo je plafon od tri posto BDP-a.

Najveći je bio u Rumunjskoj gdje je iznosio 7,5 posto BDP-a. Slijede Francuska i Belgija s minusom od 5,6 odnosno 5,5 posto BDP-a.  

Hrvatska je u prvom tromjesečju, prema sezonski prilagođenim podacima, bilježila proračunski manjak od 2,7 posto BDP-a, za 0,6 postotnih bodova veći nego u prethodna tri mjeseca, prema revidiranom podatku. U drugom tromjesečju prošle godine bio je probio propisani 'plafon' od tri posto prvi puta od proljeća pandemijske 2021. godine i dosegnuo 3,5 posto BDP-a.

U prvom tromjesečju 2024. bio je iznosio 0,7 posto BDP-a, pokazuju Eurostatovi podaci.

Najmanji manjak mjeren udjelom u BDP-u bilježio je u prvom ovogodišnjem tromjesečju Luksemburg, od 0,1 posto BDP-a.

Višak je bilježilo sedam zemalja, a daleko najveći ponovo je bio na Cipru, od 5,6 posto BDP-a.  

Eurostat nije raspolagao podacima za Italiju.

Povezane vijesti

• Hrvatski javni dug i proračunski manjak ispod europskog prosjeka u 2021.
• Udio hrvatskog javnog duga u BDP-u u 2022. znatno ispod europskog prosjeka
• Primorac najavio rebalans proračuna: Rashodi rastu, ali Vlada ostaje pri projekcijama