sjednica vlade

Za zapošljavanje i samozapošljavanje odobreno 350 milijuna eura bespovratnih potpora

| Autor: Hina
(Snimio Robert Anić/Pixsell)

(Snimio Robert Anić/Pixsell)


Vlada je na sjednici u srijedu dala suglasnost resornom ministarstvu i HZZ-u za preuzimanje obaveza na teret sredstava državnog proračuna za razdoblje od 2026. do 2029. u ukupnom iznosu od 350 milijuna eura, a za poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja nezaposlenih osoba, od čega je 185 milijuna eura usmjereno na mlade.

Dvjema odlukama je Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji, socijalne politike i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) data suglasnost za preuzimanje obaveza na teret sredstava državnog proračuna za razdoblje od 2026. do 2029. i to u ukupnom iznosu od 165 milijuna eura za poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja nezaposlenih osoba, te 185 milijuna eura za poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja mladih nezaposlenih osoba, istaknuo je ministar rada i mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

Inače, za mjere aktivne politike zapošljavanja, koje "distribuira" HZZ, sredstva su osigurana kroz Europski socijalni fond plus, ukupno 661 milijun eura, od čega je dio već ranije dodijeljen.

Ulaganje "mirovinaca" u infrastrukturne projekte

Vlada je donijela i uredbu o kriterijima za klasifikaciju izdavatelja kao namjenskog izdavatelja za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području RH.

Piletić je podsjetio da je zakonskim izmjenama obveznim mirovinskim fondovima omogućeno ulaganje imovine u infrastrukturne projekte, pri čemu se uredbom propisuju kriteriji i postupak klasifikacije izdavatelja.

"Mi smo to ovom uredbom i učinili i omogućili mirovinskim društvima da u takve vrijednosne papire ulože najviše 55 posto neto vrijednosti imovine fonda kategorije A, 35 posto kategorije B i 10 posto kategorije C", istaknuo je Piletić.

Uredbom, naveo je Piletić, propisani su i kriteriji koje projekt mora zadovoljiti kako bi izdavatelj bio klasificiran kao namjenski izdavatelj. Tako, projekt se mora nalaziti na području Hrvatske, generirati predvidive i stabilne novčane tokove, procijenjeni troškovi izgradnje ili rekonstrukcije moraju biti veći od 50 milijuna eura, a izdanje dionica za financiranje projekta mora biti veće od 25 milijuna eura.

Uredba predviđa da se projekt odnosi na već postojeći "brownfield", a samo iznimno projekt koji se prvi put razvija, to jest "greenfield", rekao je Piletić, dodavši da je donošenje ove uredbe i sastavni dio provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Lani pokrenut "novi, snažni ciklus" ulaganja iz europskih fondova

Državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a Zrinka Raguž je predstavila redovno šestomjesečno izvješće o korištenju Europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći EU-a za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2024., koje je Vlada obvezna podnositi Hrvatskom saboru.

Navela je da je do kraja prošle godine iz EU-ovih fondova za financijsko razdoblje 2014.-2020. ukupno ugovoreno 12,82 milijarde eura, što iznosi 113,1 posto od ukupno dodijeljenih sredstava, koja iznose 11,3 milijarde eura.

Do sredine prošle godine, podsjetila je, iskorištena su sva sredstva stavljena na raspolaganje, čime je uspješno završena prva puna financijska omotnica.

Istaknula je da je lani pokrenut "novi, snažni ciklus" ulaganja iz europskih fondova u sve krajeve Hrvatske, pri čemu je iz aktualne financijske omotnice 2021.-2027. do kraja prošle godine pokrenuto 219 postupaka dodjela bespovratnih sredstava, ukupne vrijednosti 5,1 milijardu eura, što predstavlja 40,4 posto ukupno dodijeljenih sredstava, koje iznose više od 12,6 milijardi eura.

Od toga je do kraja prošle godine ugovoreno 3,46 milijardi eura, odnosno 27,4 posto ukupno dodijeljenih sredstava, a krajnjim korisnicima isplaćeno je gotovo 1,2 milijarde eura, izvijestila je Raguž.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter