Na svaki investirani milijun eura u smještajne kapacitete u hrvatskim hotelima i kampovima može se očekivati godišnje povećanje direktnog i indirektnog prihoda od turizma od 560.666 eura, zatim 2,6 novih direktno zaposlenih i 2,1 indirektno zaposleni godišnje povećanje fiskalnih i parafiskalnih davanja u visini 82.836 eura te jednokratna davanja državi od 94.880 eura.

Pokazuje to istraživanje koje je HD Consulting izradio za Hrvatsku udrugu turizma (HUT), napravljeno na uzorku 20 investicija u hotele i kampove ukupne vrijednosti 570 milijuna eura realiziranih od 2016. do 2025. U obzir su uzimane investicije Valamara, Maistre, Plave lagune, Jadranke, Aminessa i Arena Hospitality Grupe.

Dodana vrijednost

Prema ovom istraživanju investicije već kroz osam godina stvore novu dodanu vrijednost u visini investicije, a kroz 12 godina državi uplate kompletnu vrijednost investicije samo kroz fiskalna i parafiskalna davanja.

Konkretno, analizirane investicije obuhvaćene u istraživanju povećale su direktni i indirektni turistički prihod za 319,75 milijuna eura na godišnjoj razini, omogućile su 1.483 novih direktno zaposlenih i dodatnih 1.175 indirektno zaposlenih te su generirale godišnja fiskalna i parafiskalna davanja od oko 47 milijuna eura, uz jednokratna indirektna davanja državi po osnovi plaća i dohodaka izvođača radova te PDV-a na opremu i namještaj u visini 54,14 milijuna eura.

U najvećem resornom udruženju, međutim, navode da je udio hotelskih kapaciteta pao ispod 10 posto.

"Krivac" za prekomjerni turizam

– Hotelski smještaj u Hrvatskoj čini svega 9,5 posto u ukupnim smještajnim kapacitetima, što je višestruko manje nego kod mediteranske konkurencije. Takva smještajna struktura najveći je "krivac" za prekomjerni turizam koji u visokoj sezoni opterećuje sve veći broj naših destinacija, ali i za najnižu prosječnu dnevnu potrošnju turista u Hrvatskoj u odnosu na mediteransku konkurenciju.

Hoteli generiraju puno duži turistički promet i veću prosječnu turističku potrošnju, uz značajno manje opterećenje prirodnih resursa i infrastrukture, kazao je Veljko Ostojić, direktor HUT-a, dodajući kako zemlje u regiji koje žele potaknuti svoj turistički potencijal koriste niz instrumenata za poticanje investicija u hotelski smještaj, a kojih nema u Hrvatskoj.

Naime, benchmark analiza investicijskih poticaja u turizmu u Austriji, Crnoj Gori, Malti, Italiji, Mađarskoj, Portugalu, Grčkoj, Srbiji i Albaniji koju je za HUT izradio Horwath HTL Zagreb pokazala je trend postupnog jačanja strateške uloge države u oblikovanju turističkih ulaganja. Analitičari Horwatha prikazali su kako moderne politike poticanja turističkih ulaganja prelaze okvire klasičnih subvencija i preuzimaju ulogu aktivnih razvojnih strategija.

Tako poticaji nisu ograničeni samo na financijsku podršku, već je praksa upravljanje smjerom, strukturom i učincima investicija. Uz kombinaciju subvencija, bespovratnih sredstava i olakšica, sve je, kažu, vidljiviji zaokret prema tematski usmjerenim poticajima osobito u području energetske učinkovitosti, digitalne tranzicije i društvene odgovornosti.

To su kombinacije subvencioniranih kredita, bespovratnih sredstava i poreznih olakšica, posebno u objekte više kategorije, a u većini zemalja u regiji su prepoznati i pozitivno zakonski regulirani modeli mixed-use projekata.

Austrija i Italija

Tako, primjerice, turistički, slobodno se može reći, uzor Hrvatskoj – Austrija, malim i srednjim poduzećima u turizmu na kredite od 5.000 do 70.000 eura nudi subvenciju kamate od 2 posto godišnje tijekom prvih 10 godina, dok se kod zelenih projekata može dobiti do milijun eura kredita, s time da se subvencionira 3 posto kamate godišnje u prvih 10 godina, uz 7 posto jednokratne potpore.

Italija, pak, ima financijske poticaje za turističke firme, ali i Jamstveni fond za turizam te Rotacijski fond za turistička poduzeća. Jamstveni fond za turizam je posebna sekcija unutar nacionalnog Jamstvenog fonda za mala i srednja poduzeća, a koji osigurava jamstvo kredita za mikro, mala i srednja poduzeća u sektoru turizma, uključujući novoosnovane tvrtke i mlade poduzetnike.

Rotacijski fond talijanskim poduzetnicima nudi bespovratna sredstva za obnovu i modernizaciju uz fokus na zelene tehnologije. Fond je ukupno "težak" oko 780 milijuna eura. Grčka, uz ostalo, svojim poduzetnicima u turizmu za ulaganja veća od 7 milijuna eura nudi kredit s fiksnom kamatom u iznosu od 0,35 do 1 posto, pri čemu investitor ulaže 20 posto svog kapitala, 50 posto je iznos subvencioniranog kredita, a 30 posto kredit po tržišnoj stopi.

– Hrvatska bi usvajanjem takvih praksi, standardnih u zemljama koje nam konkuriraju, privukla značajne investicije u kvalitetan hotelski smještaj koji bi povećao turističku potrošnju, produžio sezonu te smanjio prekomjerni turizam u ljetnoj špici, zaključio je Ostojić.

Potaknuti investicije

U HUT-u su stoga, kako bi se izbjeglo daljnje smanjenje investicijske atraktivnosti i konkurentnosti ulaganja u hrvatski turizam, predložili niz instrumenata. Cilj je, ističu u resornom udruženju, potaknuti investicije u nove i postojeće hotele i kampove, ali i transformaciju postojećeg privatnog smještaja u hotelski smještaj više dodane vrijednosti.

S time da je potencijal ulaganja procijenjen na oko 5 milijardi eura koje bi se u kraćem roku moglo uložiti u turističke kapacitete. Predlažu tako bespovratna sredstva za gradnju i proširenje smještajnih kapaciteta u turistički nerazvijenim područjima s visokim intenzitetom potpore, odnosno do 40 posto prihvatljivih troškova, a usmjerena na hotele i kampove s 4 i 5 zvjezdica, potom bespovratna sredstva za izgradnju i razvoj hotelskih kapaciteta u turistički razvijenim područjima uz niži intenzitet potpore isključivo za hotele, kao i za podizanje kategorije hotela na 4 i 5 zvjezdica, uz srednji intenzitet potpore, odnosno do 30 posto prihvatljivih troškova.

Predlažu i osiguravanje bespovratnih sredstava za razvoj difuznih i integralnih hotela, a što bi doprinijelo transformaciji postojećeg privatnog smještaja u hotelske kapacitete. Tu su i bespovratna sredstva za održivost, energetsku učinkovitost, investicijski poticaji za razvoj hotelskih sadržaja poput wellnessa, kongresnih dvorana i slično.

Potreban zakonodavni okvir

U HUT-u ističu i potrebu za uspostavom zakonodavnog okvira koji definira na koji način je moguće realizirati projekte mješovite namjene, takozvane mixed-use projekte. Na državnoj razini, ukazuju, treba definirati uvjete pod kojima je moguća realizacija takvih projekata iz perspektive prostorno-planske regulative na lokalnoj i regionalnoj razini, razriješiti mogućnost etažiranja unutar turističkih objekata, a u konačnici i definirati adekvatan sustav kategorizacije.

Pojašnjavaju kako je riječ o tome da se dio, primjerice, hotelskog smještaja može prodati te privatna osoba stječe vlasništvo nad smještajnom jedinicom, međutim, uz ugovornu obavezu da njome i dalje upravlja turistička kompanija. Samim time, investitor dolazi do financijskih sredstava za investiciju, a prema iskustvima u drugim zemljama, u kojima je ovakav model moguć, u takav aranžman ulazilo bi do 10-ak posto smještajnih jedinica u novogradnji.

Međunarodni primjeri

Austrija:
– subvencionirani krediti do 70.000 eura uz 2% kamate na 10 godina
– za zelene projekte: krediti do 1 mil. eura uz 3% subvencionirane kamate

Italija:
– 780 mil. eura u Rotacijskom fondu za turizam
– jamstveni fond za kredite MSP-ovima u turizmu

Grčka:
– krediti s kamatom od 0,35 do 1% za ulaganja veća od 7 mil. eura

Albanija "jedan euro"

Albanija očito ima snažan fokus da se razvije u turističkom smislu. Naime, pružatelji usluga u smještajnim objektima kategoriziranim kao hoteli s 4 i 5 zvjezdica, s posebnim statusom, koji su ujedno nositelji međunarodno priznatog i registriranog brenda, podliježu sniženoj stopi PDV-a od 6 posto, umjesto standardnih 20 posto.

Snižena stopa primjenjuje se na smještaj i sve povezane usluge. Za druge objekte bez statusa ili brenda, stopa od 6 posto, odnosi se samo na osnovnu uslugu smještaja. Isto tako, primjerice, gradnja hotela posebnog statusa s 4 ili 5 zvjezdica znači oslobođenje od plaćanja poreza na gradnju i poreza na utjecaj na infrastrukturu koji se plaćaju jednokratno prilikom izdavanja građevinske dozvole.

Za investicijske projekte vrijednosti iznad 50 milijuna eura, država može osigurati državno zemljište po cijeni od 1 eura, uz pravo dugoročnog zakupa do 99 godina i pokrivanje troškova pravne sigurnosti. Ova mjera poznata je pod nazivom "Albania 1 Euro", a u listopadu 2024. proširena je i na planinska područja.

Povezane vijesti

• UDARNI VIKENDI TURISTIČKE SEZONE Ministrica Brnjac apelira: "Budimo još pažljiviji i odgovorniji kako bi održali povoljnu epidemiološku situaciju"
• TURISTIČKI SRPANJ IZ SNOVA: Istra gotovo dosegnula brojke iz 2019., ROVINJ NAJBOLJI NA JADRANU!
• Unatoč porezima iznajmljivači neće dizati cijene smještaja: "Ljudi su se uplašili"