(ECB)
Europska središnja banka (ECB) ponovo je u četvrtak potvrdila važeće kamatne stope u eurozoni, istaknuvši rizike od snažnije inflacije, ali i "povoljnu početnu točku" u financijama kućanstava i ulaganjima kompanija koja ublažava posljedice krize s ishodištem u ratu na Bliskom istoku.
Kamatna stopa za refinanciranje banaka iznosit će tako i dalje 2,15 posto, a kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka 2,0 posto.
Za prekonoćne pozajmice komercijalne banke plaćat će i ubuduće kamatu od 2,4 posto, navodi se u priopćenju ECB-a.
"Upravno vijeće i dalje je u dobroj poziciji da se nosi s aktualnom neizvjesnošću. Eurozona je u razdoblje naglog rasta cijena energije ušla s inflacijom od oko ciljanih 2,0 posto, a gospodarstvo je pokazalo otpornost u proteklim tromjesečjima", navodi se u obrazloženju današnje odluke ECB-a.
Očekivanja o kretanju inflacije na dulji rok i dalje su dobro "usidrena", ali se očekuje njezino zamjetno jačanje u kratkoročnoj perspektivi, uz paralelni pojačani rizik posustajanja gospodarstva, dodaje se.
"Rat na Bliskom istoku izazvao je nagli rast cijena energije, što je potaknulo inflaciju i negativno utjecalo na gospodarsko raspoloženje", ocijenili su u ECB-u.
Podsjećaju ujedno da ustraju u monetarnoj politici koja bi u srednjoročnom razdoblju trebala osigurati stabilizaciju inflacije na ciljanoj razini od 2,0 posto.
U travnju inflacija u eurozoni zamjetno je ubrzala, na 3,0 posto, uz skok cijena energije za 10,9 posto u odnosu na isti mjesec lani, pokazali su u četvrtak preliminarni izračuni Eurostata.
U ožujku potrošačke cijene porasle su na godišnjoj razini za 2,6 posto, uz poskupljenje energije za 5,1 posto.
Visoki troškovi energije trebali bi i u budućnosti "pritiskati" realne prihode pa će kućanstva i tvrtke biti manje skloni potrošnji i ulaganju, kazala je šefica ECB-a Christine Lagarde.
Kućanstva ipak još uvijek imaju koristi od solidne financijske pozicije, a ulaganja bi trebala i dalje biti poduprta većim ulaganjima vlada na obranu i infrastrukturu te sve većom potrošnjom tvrtki na nove digitalne tehnologije, dodala je Lagarde.
"Ta povoljna početna točka donekle ublažava posljedice rata", ustvrdila je.
Povećanje cijena energije održat će inflaciju znatno iznad 2,0 posto u bliskoj budućnosti, procjenjuju u ECB-u. Ako se razdoblje visokih cijena energije otegne, vjerojatni utjecaj na širu inflaciju, putem neizravnih i sekundarnih učinaka, bit će jači.
Budu li cijene energije rasle jače i kroz dulje vremensko razdoblje no što se trenutno očekuje, inflacija u eurozoni dodatno će ojačati, rekla je šefica ECB-a na tiskovnoj konferenciji nakon današnje sjednice.
Ako pak ekonomski učinci rata na Bliskom istoku potraju kraće no što se trenutno očekuje odnosno ako neizravni i sekundarni učinci budu manje izraženi, inflacija bi mogla biti niža, dodala je.
U ožujku ECB je u "nepovoljnom scenariju" izračunao da bi inflacija ove godine mogla iznositi 3,5 posto ako poremećaji u tranzitu kroz Hormuški tjesnac u drugom tromjesečju obuhvate 40 posto isporuka nafte i ukapljenog plina. Izračuni polaze od pretpostavke o normalizaciji isporuka u trećem ovogodišnjem tromjesečju.
Blokada 60 posto isporuka nafte i LNG-a kroz Hormuški tjesnac u drugom tromjesečju i odgođena normalizacija isporuke energenata zbog oštećene infrastrukture do prvog tromjesečja 2027. godine, značili bi za eurozonu inflaciju u ovoj godini od 4,4 posto.
U "baznom" scenariju ECB u ovoj godini očekuje inflaciju od 2,6 posto.
Prošli tjedan Lagarde je u govoru na skupu njemačkih bankara u Berlinu rekla da je "poremećaj u opskrbi (energentima - op. ur.) ogroman".
"Čak i ako se uzme u obzir preusmjeravanje naftovoda i oslobađanje strateških rezervi, neto gubitak nafte procjenjuje se na oko 13 milijuna barela dnevno, otprilike 13 posto globalne potrošnje, i to prije no što je SAD uveo blokadu" iranskih luka, navela je šefica ECB-a.
No, cijene energije nisu do sada rasle u toj mjeri da bi nas "izravno gurnule u naš nepovoljni scenarij", dodala je, prema transkriptu na ECB-ovoj internetskoj stranici.
Ako se sukob brzo okonča, izravni šok cijena energije mogao bi biti "na donjoj granici naših očekivanja", a ekonomski utjecaj ograničen.
Međutim, izgledi su i dalje nesigurni i još su mogući i lošiji trendovi, upozorila je Lagarde u Berlinu.