Upola slabiji rast talijanskog BDP-a u 2022.

(Hina/EPA)

Talijansko gospodarstvo poraslo je u 2022. godini za 3,7 posto, poduprto građevinom i nekim uslugama, no rast je bio upola slabiji nego u godini ranije, pokazuju najnoviji podaci statističkog ureda ISTAT-a.

U četvrtom tromjesečju 2022. treće gospodarstvo eurozone smanjilo se za 0,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, prema preliminarnim podacima ISTAT-a objavljenim krajem siječnja, podsjeća Reuters.

U cijeloj prošloj godini aktivnost je porasla za 3,7 posto, u skladu s najnovijom projekcijom vlade, s boljim rezultatima u prva tri tromjesečja no što se očekivalo.

Rast je lani ipak bio gotovo upola slabiji nego u 2021. kada je gospodarstvo, prema revidiranim podacima, uvećano sedam posto.

Veći doprinos gospodarskom rastu u 2022. pružili su sektor građevinarstva i nekoliko uslužnih djelatnosti, dok je sektor poljoprivrede bilježio pad, objavio je u srijedu ISTAT.

U novim projekcijama Rim za ovu godinu predviđa gospodarski rast od gotovo jedan posto, gotovo dvostruko snažniji no što je prognozirano u studenome, rekao je dužnosnik ministarstva financija.

Sliku pomućuju javne financije, budući da je proračunski deficit u 2022. znatno premašio vladina predviđanja, zbog troškova poreznih poticaja za 'zelene' zgrade. Prekoračenje je povezano s nedavnom odlukom Eurostata o klasifikaciji poreznih kredita u državnim računima.

Deficit veći, dug niži

Nakon revizije prošlogodišnji manjak u proračunu iznosio je osam posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok su u vladi u studenome bili prognozirali da će iznositi 5,6 posto.

Naviše su revidirani i deficiti u prethodne dvije godine, u 2021. i 2020., sa 7,2 na 9,0 posto, odnosno s 9,5 na 9,7 posto.

Talijanska vlada očekuje da će odluka Eurostata neznatno utjecati na deficit u ovoj godini nakon što je blokirala prodaju poreznih olakšica koje su povezane s radovima na poboljšanju i "ozelenjavanju" domova, rekao je u utorak dužnosnik ministarstva financija.

Talijanski javni dug, mjeren udjelom u BDP-u, inače drugi najveći u eurozoni, nakon grčkog, lani je pak smanjen na 144,7 posto BDP-a, objavio je ISTAT. Vlada je očekivala pad na 145,7 posto,

Dug se tako smanjio s revidiranih 149,8 posto u 2021., uz podršku jake inflacije koja je povećala bruto domaći proizvod i stoga proporcionalno smanjila udio duga u BDP-u.