NAJNOVIJE


UTVRDA SAN BENEDETTO

SPEKTAKULARNA PREMIJERA U BALAMA: Pjevači iz Južnoafričke Republike, SAD-a i Hrvatske oduševili u MOZARTOVOJ "ČAROBNOJ FRULI", večeras JOŠ JEDNA IZVEDBA!

| Autor: Vanesa BEGIĆ, snimio Neven LAZAREVIĆ


Djelo je upriličeno u izvedbi pjevača i glumaca Opere Pannonice, ansambla i zbora Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku u režiji Puljanina Roberta Raponje

Pravi pogodak pokazao se odabir utvrde San Benedetto, toliko dugo napuštene, koja je u nedjelju navečer postala prava pozornica ugostivši premijernu izvedbu jedne od najpoznatijih opera koju je skladalo čudo od djeteta – Wolfgang Amadeus Mozart. Dakako, riječ je o „Čarobnoj fruli“, prekrasnoj bajci, atemporalnoj priči o borbi dobra i zla, koju su izveli operni pjevači iz Južnoafričke Republike - bračni i umjetnički par Chris Mostert i Linette van der Merwe, Amerikanka Kelly Freno te niz mladih talentiranih pjevača i glumaca Opere Pannonice, ansambla i zbora Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, u režiji Puljanina Roberta Raponje.

Mjesto radnje: utvrda usred šume. Čitajući malo o morfologiji bajke, prema teoriji velikog poznavatelja ovoga žanra Vladimira Proppa te uspoređujući saznanja o tom fantastičnom žanru koja je iznio Bruno Bettleheim, možemo zaključiti da je „Čarobna frula“ prava bajka. Tu su pozitivni i negativni junaci, stalni kontrapunkti – dobro i zlo u neprestanoj borbi, ljubav, dakako neizostavan je i niz kušnji koje moraju proći glavni junaci te neki čaroban predmet koji je kao lajtmotiv u čitavoj priči. Ovdje je taj predmet frula. Čarobna. Kao i cijela izvedba.

Sve je to prisutno u ovoj bajci, a kada je bajka opera, onda je čarolija višestruko veća. Moment čarolije dodatno je pojačan i lokacijom mjesta radnje, šume, utvrde koja može biti zamišljena i poput nekog drevnog dvorca, a kada se tome dodaju izvrsni interpreti pod redateljskom palicom Roberta Raponje – onda sjajan rezultat ne može izostati.

Umjetnici s tri kontinenta u Balama, preciznije u utvrdi San Benedetto, stolice ispunjene do posljednjeg mjesta, te snažna, moćna i upečatljiva izvedba.

Robert Raponja, osim redateljskih vještina, ima naglašene i one mentorske, a premalo je tu prostora da nabrojimo kojim je sve učenicima te kasnije i studentima bio mentor te postignuća tih učenika na prestižnim pozornicama.

I ovdje je po tom pitanju napravio sjajan posao, a premda je većina glazbenika još vrlo mlada, studenti ili tek završeni mladi umjetnici, pred njima svima je svijetla budućnost nakon ovoga što smo vidjeli preksinoć. A zasigurno će tijekom godina imati prostora samo za napredak i osvajanje pozornica.

Tamino dolazi iz Južnoafričke Republike (Chris Mostert), a Pamina je mlada osječka pjevačica Anja Papa.

Kroz cijelu priču vode dvije pripovjedačice, omogućavajući gledateljima bolje razumijevanje cjelokupne priče, a to su Rea Kamenski Baćun i Anna Jerković, a one su bile više od samih pripovjedačica, spontane, simpatične, vedre, prenijele su i doživljaj čitave priče. Taj dio s pripovjedačicama bio je vrlo dobro scenski osmišljen, ali i fabularno.

Princ, otmica, dvorac, Kraljica Noći – sve su to elementi koje susrećemo u narednim scenama gdje je potencijal ove iznimno dobro očuvane utvrde iskorišten na najbolji mogući način. Akteri se nalaze na svim pozicijama tvrđave, što je vrlo dobro osmišljeno u odnosu na pojedinosti i datosti same operne fabule, čineći djelo još zanimljivijim, vizualno atraktivnijim.

Dirigentica zbora bila je Antoaneta Radočaj Jerković, a sugestivne kostime kreirala je Jasmina Pacek.

Osim glavnih junaka – Tamina i Pamine, sjajnu je ulogu odigrala i Kelly Freno kao zla Queen of the Night, koja je pokazala vrlo čist glas širokog melodijskog raspona. Vrlo uvjerljiv bio je i Martin Feller kao Sarasto, a mnoge su gledateljice kazala da je Blaž Galojlić bio vrlo sladak u svojoj simpatičnoj interpretaciji uvijek posebnog Papagena.

Prva dama bila je Iva Herman, druga dama Valentina Fridrich, a dramaturgiju potpisuje Marijana Nola.

Opera se izvodila uz klavir, a pijanist Ante Blažević preciznom izvedbom sugestivno je dočaravao tijek radnje i zamijenjivao orkestar, znajući točno u svakom trenutku koja bi tu orkestralna dionica bila najbolja.

Teško je izdvojiti neku pojedinu scenu kao najbolju, je li je to, subjektivno, ona u kojoj jedna, pa druga ljubav pobjeđuje ili su to one skupne, gdje cijeli ansambl pokazuje važnost skupnog rada, gdje je svaki pojedinac iznimno važan za cjelokupan dojam opere.

Čarolija ambijentalnog kazališta je neopisiva. Svaka čast i „pravim“ kazalištima i kazališnim dvoranama kao hramovima kulture, ali sve što možemo osjetiti prilikom prisustvovanja kulturnom događanju, u ovome slučaju operi u takvome prostoru, je iznimno.

Čovjek i umjetnost. Stopljeni. U simbiozi. Gdje ne postoje nikakve granice ni barijere i gdje čak niti dosadni komarci nisu negativni likovi. Jedna od prvih pravih ljetnih noći, noć ranoga klimatološkog ljeta ili kalendarskog kasnog proljeća, kako god, ispisala je stranicu kulturne povijesti otkrivajući novu lokaciju za kulturna zbivanja.

Napomenimo i veliku ulogu producentice Iris Tomić koja je sve to koordinirala i organizirala, a za takvu izvedbu trebalo je voditi računa o mnoštvo detalja.

Prije samoga početka predstave, načelnik Općine Bale Edi Pastrovicchio pozdravljajući nazočne kazao je da nakon lanjskog pretvaranja Forta Forno u pravu umjetničku pozornicu, sada i veličanstvena utvrda San Benedetto postala pozornica za ovu iznimnu operu. Naglasio je da je cijelu tu priču pokrenuo Plinio Cuccurin te uputio je riječi zahvale i dečkima iz Mon Perina i Bala koji su cijelu zimu čistili utvrdu da bi bila spremna za ugostiti kulturna događanja.

Redatelj Robert Raponja, u ime osječkog Sveučilišta i Akademije zahvalio je svima onima koji su omogućili da se ovaj novi prostor oplemeni kulturom, te rekao da on i njegovi studenti i drugi mladi umjetnici su tu kao doma, da više nisu gosti, i da su našli pravu kreativnu oazu zahvaljujući čemu mogu postizati vrhunske rezultate.

Recimo i da je San Benedetto uz još šest sličnih utvrda, građenih između 1898. i 1914. godine zbog zaštite šireg područja pulske luke od mogućih napada s mora, jedan od najbolje sačuvanih primjera obrambene arhitekture 19. i 20. stoljeća.

Akustika je u ovome prostoru izvrsna, a i gledatelji su mogli vidjeti da je prostor „taman po mjeri“, jer za intenzivan doživljaj opere svim čulima, upravo je takva veličina tvrđave bila optimalna.

„Čarobna frula“ ("Zauberflöte") opera je koju je skladao Wolfgang Amadeus Mozart 1791. godine na samrti, a libreto je napisao Emanuel Schikaneder. Praizvedena je 30. rujna 1791. u Beču. Opera se sastoji od govorenih i pjevanih dijaloga, što je svojstveno formi poznatoj kao Singspiel. Opera je to u dva čina (14 slika).

Glazbeni kritičari smatraju najsnažnijim dijelom ove opere ariju Kraljice noći i njezine kletve, kada sprema osvetu Sarastru te poziva sve sile prirode i bogove osvete da čuju njezinu kletvu. I oni koji nisu glazbeni eksperti znaju da je posebnost te arije u tome što su njezini tonovi toliko visoki da ih kvalitetno otpjevati samo koloraturna sopranistica, što je Kelly Freno i više nego dobro učinila. Za druge glasove, koji nisu koloraturni soprani, praktički je nemoguće izvesti tu ariju i njezino precizno odcrtavanje.

Operne predstave "Čarobna frula" ne bi bilo bez neizostavne uloge Zaklade Mon Perin i Općine Bale.

Zbog velikog interesa publike, organizatori najavljuju još jednu izvedbu za ponedjeljak navečer, također u 20.30 sati.


Podijeli: Facebook Twiter




Više iz rubrike

Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater
Webcams provided by webcams.travel add a webcam