Nedavno je na snagu stupio novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima. Poznato je kako su se u samom procesu donošenja Zakona iznosile mnogobrojne primjedbe i rasprave dionika glazbene industrije, piše tportal.

Dio glazbene scene u više je navrata izrazio nezadovoljstvo ovakvim zakonskim rješenjem, a puno je upitnika i oko provedbe samog zakona.

Pozitivna je novina što će novim Zakonom, svi u glazbenom sektoru (autori, izvođači i diskografi) profitirati od pravednije raspodjele prihoda od velikih internetskih platformi poput YouTubea, Facebooka i sl. Međutim, kako se ima prilike čuti u glazbenim krugovima, i za izvođače i za glazbene izdavače – diskografe vrlo su problematične odredbe sadržane u čl. 306. st.5. o retroaktivnoj primjeni zakona, kao i sve one odredbe koje mijenjaju model poslovanja u glazbenoj industriji.

Da ova tema i dalje izaziva dosta bure moglo se čuti i tijekom nedavno održane dvije međunarodne konferencije u Zagrebu.

Na MAKK (Međunarodna autorska kreativna konferencija) konferenciji održanoj početkom prosinca u organizaciji Hrvatskog društva skladatelja sudjelovali su predstavnici glazbenih udruga, novinara i nakladnika te filmskih redatelja. Nekoliko dana kasnije održan je i RUNDA Digital Day, u organizaciji RUNDE – regionalne udruge nezavisnih izdavača, na kojem su sudjelovali, ovog puta i predstavnici svjetskih odnosno europskih glazbenih izdavača (IFPI i IMPALA). Tom prilikom poslali su snažnu poruku o tome kako je novi hrvatski Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima primjer loših i jedinstvenih rješenja unutar glazbene zajednice koje ne poznaje niti jedno drugo zakonodavstvo države članice Europske unije.

Kristina Janušauskaite, direktorica europskih pravnih poslova Svjetske diskografske organizacije (IFPI) istaknula je kako pojedine odredbe hrvatskog Zakona grubo narušavaju slobodu ugovaranja i nepotrebno ulaze u privatne odnose dviju ugovornih strana pogotovo imajući na umu da je usvajanju konačnog teksta Direktive u Europskom parlamentu prethodila višegodišnja rasprava na kojoj je usvojen konačni kompromisni tekst kojim se među ostalom izašlo u susret upravo ugovornim stranama. Matthieu Philibert iz IMPALE (Europske organizacije nezavisnih glazbenih izdavača) posebno se osvrnuo na problematične članke novog hrvatskog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima koji nisu u skladu s Direktivom i ne predstavljaju primjer dobre implementacije, štoviše uvode institute koji nisu u skladu s europskom pravnom stečevinom, poput članaka 149., 240. i 306. kojima se među ostalim propisuje obveza revidiranja svih ugovora ikad sklopljenih između izvođača i proizvođača fonograma u Hrvatskoj.

Cijelu priču možete pročitati na tpotalu.