KANFANAR

DANAS POČINJE DVIGRAD FESTIVAL: Logično je Dvigradu vratiti život glazbom, srednjovjekovnom, renesansnom i glazbom ranoga baroka

Zamisao o programski usko profiliranom festivalu s izvedbama rane glazbe nadovezala se na ranije projekte ljubitelja i promicatelja glazbe Alojzija Prosolija, ostvarene od 2000. godine u sklopu Udruge Prosoli - Sveta glazba "s ciljem da se domaćim i inozemnim ljubiteljima sakralne glazbe predstave najvažnija glazbena djela hrvatske rane glazbe koja su nastala u kontaktima s najznačajnijim europskim glazbenim središtima tog doba kao što su Venecija, Beč ..."

| Autor: Glas Istre
Dvigrad festival je prava svečanost rane glazbe

Dvigrad festival je prava svečanost rane glazbe


Osluškivanje prošlosti davno napuštenoga grada … U tišini, ali ipak ne i nezapaženo od javnosti, Dvigrad festival – Festival di Dueastelli, počeo je od 2003. godine ispisivati zanimljivu stranicu glazbenoga života u Hrvatskoj i u Europi došavši ove godine do svoga dvadesetog izdanja. Dvigrad, čiji su znak raspoznavanja bile dvije tvrđave na dvije strane riječnoga toka u usječenoj Limskoj dragi, od početka 18. stoljeća je napušten grad čiji su se stanovnici pomalo iseljavali u Kanfanar, u novo upravno i župno središta toga područja.

Duga tradicija kršćanstva

Dugu povijest Dvigrada koja seže u antička vremena potvrđuju pronađeni arheološki nalazi, kao i pisani izvori od ranoga srednjeg vijeka. Povijesni događaji snažno su mijenjali sliku Dvigrada pa je tek nekoliko obitelji ostalo tamo živjeti. Napuštanje središnje crkve sv. Sofije 1714. godine značilo je i završetak liturgijskih slavlja i života u gradu. Današnji ostaci urušenog i zapuštenog staroga grada Dvigrada otkrivaju postojanje dvjestotinjak građevina među kojima je, uz središnju crkvu sv. Sofije, bilo još šest crkava (sv. Marije od Lakuća, sv. Petronile, sv. Ilije, sv. Mihovila, sv. Petra i sv. Spasa). Njihovo postojanje potvrđuje dugu tradiciju kršćanstva u Dvigradu bez obzira na to jesu li se liturgijski obredi održavali u svim crkvama ili nekima od njih.

Upravo ovdje se zaustavio Alojzije Prosoli: "diveći se Dvigradu i njegovoj povijesti, zaustavio sam se da se njemu posvetim svim svojim bićem i pred dvadeset godina utemeljio sam Dvigrad festival, međunarodni festival rane glazbe."

Programski profil festivala opisao je jednom prilikom riječima: "Logično mi se činilo Dvigradu vratiti život glazbom, i to onom srednjovjekovnom, renesansnom i glazbom ranoga baroka, tj. onom koja je unutar njegovih zidina odzvanjala do dana kada su ga njegovi žitelji morali napustiti zbog kuge i malarije."

Zamisao o programski usko profiliranom festivalu s izvedbama rane glazbe nadovezala se na ranije projekte ljubitelja i promicatelja glazbe Alojzija Prosolija, ostvarene od 2000. godine u sklopu Udruge Prosoli - Sveta glazba "s ciljem da se domaćim i inozemnim ljubiteljima sakralne glazbe predstave najvažnija glazbena djela hrvatske rane glazbe koja su nastala u kontaktima s najznačajnijim europskim glazbenim središtima tog doba kao što su Venecija, Beč..."

Međunarodni ugled

Želje, namjere i ambicije prepoznali su čelnici Istarske županije i općine Kanfanar omogućivši vođenje međunarodnoga Dvigrad festivala rane glazbe. Suradnici dobro upućeni u problematiku istraživanja i izvedbi rane glazbe osigurali su Dvigrad festivalu od samoga početka međunarodni ugled. Pokroviteljstvo "Papinskog instituta za crkvenu glazbu" iz Rima stečeno 2006. godine potvrda je iznimno stručno pripremljenih i ostvarenih izvedbi crkvene glazbe koja je u programima Dvigrad festivala zastupljena ravnopravno sa svjetovnom glazbom. Vrijednost ponuđenih programa i izvedbe prepoznalo je i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske dajući materijalnu potporu festivalu. Festival od 2007. godine ima i visoko pokroviteljstvo Predsjednik Republike Hrvatske.

Foto

Alojzije Prosoli je uvijek pronalazio put da hrvatskoj javnosti predstavi europske vrhunske glazbenike

Glazbeni festivali u Hrvatskoj nemaju dugu tradiciju kao u nekim drugim europskim zemljama, a ozbiljan početak bile su Dubrovačke ljetne igre (od 1950.). Često su festivali osnivani u velikim gradovima ili u manjim mjestima i njihovi su utemeljitelji nalazili poveznice između glazbenih događaja iz povijesti tih sredina i suvremenoga glazbenog života. U slučaju Dvigrad festivala teško je pronaći poveznice s prošlošću i potkrijepiti ih arhivskim izvorima, ali sigurno je da je ranu glazbu moguće povezati uz mjesto koje je do kraja 17. (početka 18.) stoljeća živjelo životom poput drugih malih istarskih gradića. Glazbeni događaji u Istri u sklopu Dvigrad festivala ne mogu se usporediti ni sa kojim drugim festivalom u Hrvatskoj s obzirom na izvođače i repertoar, ali ih treba promatrati u kontekstu svih glazbenih zbivanja.

Je li utemeljitelj, ravnatelj i niz godina umjetnički ravnatelj Dvigrad-festivala Alojzije Prosoli, doista sretno odabrao ime, upustivši se od prvoga godišta u izazove sustavnoga predstavljanja sakralne, umjetničke i tradicijske glazbe nastale do početaka 17. stoljeća, tj. do vremena kad je grad prestao živjeti?

Anonima Frottolisti

Idući ususret dvadesetom Dvigrad festivalu i prelistavajući programe proteklih devetnaest godišta usudili bismo se reći da je Dvigrad festival doista prava svečanost rane glazbe. Najbolja potvrda za to su imena izvođača, skladatelja (anonimnih i potpisanih) i naslovi skladbi, jer od prvih dana ranu su glazbu predstavljali uglavnom inozemni glazbenici, u Europi i svijetu ugledni solisti i ansambli.

Od 2003. godine nastupilo je dvadeset i pet inozemnih ansambala od kojih su četiri (Lucidarium, Fontegara, Enchiriadis i Perceval) održali upravo te godine po dva nastupa. Već sljedeće godine (2004.) gost Dvigrad festivala je ansambl Dialogos (Paris) čija je voditeljica hrvatska muzikologinja Katarina Livljanić, a prateći zbivanja na europskoj glazbenoj sceni, Alojzije Prosoli je na Dvigrad festival uspio dovesti i ansamble Vox, Ligeriana, Saltarello, Diapsalmata, In illo tempore, In dulci jubilo, Fiorilegio, Nova Scola Gregoriana, Le Parlement de Musique, Doulce Mémoire, Hor Bulgaria, Decata na Orfei, Syrenarum, Centotrecento, Anonima Frottolisti s čijim će nastupom 1. srpnja početi ovogodišnji jubilarni, dvadeseti Dvigrad festival.

Ansambl Responsorium, osnovan 2007. godine, jedan od rijetkih hrvatskih sastava za izvedbe rane glazbe, nastupio je čak petnaest puta na Dvigrad festivalu. Jedan od članova, prof. Mario Penzar, nastupio je s proslavljenom hrvatskom pjevačicom i pedagoginjom Lidijom Horvat-Dunjko na Koncertu otvorenja 30. lipnja 2003. godine s programom sakralne barokne glazbe. To je bio prvi u nizu od 150 koncerata na kojima su kroz devetnaest godina znalcima i ljubiteljima rane glazbe (srednji vijek, renesansa, rani barok) predstavljena poznata i nepoznata glazbena djela.

Vjersko i književno nasljeđe su polazišta na kojima je ansambl Anonima Frottolisti osmislio i predstavio Križni put iz 15. stoljeća, temeljen na spjevu Passione del nostro Signore Gesù Cristo talijanskoga pjesnika Bernarda Pulcija (1438. - 1488.), upotpunivši ga duhovnom glazbom iz 13. do 15. stoljeća.

Ustrajavši dvadeset godina u pripremama festivalskih dana i suočavajući se s brojnim teškoćama (uključujući i osiguranje materijalnih sredstava), Prosoli je uvijek pronalazio put do onih ljudi koji su prepoznali njegov entuzijazam i želju da hrvatskoj glazbenoj javnosti približi ranu glazbu i predstavi europske vrhunske glazbenike koji istražuju i izvode glazbena djela, ali i da potakne istraživanja i predstavljanja hrvatske rane glazbe.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of