Nedavno je privedeno kraju 27. izdanje Međunarodnog orguljskog festivala Organum Histriae, koje je uspješno realizirano kroz sedam tematskih koncerata održanih na šest atraktivnih lokacija diljem Istarske županije. Ovogodišnje izdanje dodatno je učvrstilo međunarodni profil festivala.
Spoj tradicije i inovacije u znaku žena glazbenica, drevnih instrumenata i improvizacije sažetak je ovogodišnjeg izdanja.
(Snimio Robert Krajcar)
- U 2026. godini Organum Histriae nastavio je dalje s jakim međunarodnim obilježjima, ali i s posebnim naglaskom na glazbenice iz Hrvatske. Planirani programi održali su se na već dobro poznatim lokacijama i povijesnim orguljama diljem Istre, ali i jednim modernim mehaničkim orguljama te prvi put predstavljen je instrument koji je obilježio srednji vijek – portativ. Od svibnja do kraja rujna Istra je postala epicentarom orguljaške glazbe kroz događaje najznačajnijeg festivala u regiji. Sedam tematsko posebnih koncerata privuklo je različitu publiku - od strastvenih ljubitelja orgulja do onih koji su možda prvi put otkrili čari kraljice instrumenata, navode organizatori. Ovogodišnje izdanje festivala započelo je u pulskoj katedrali, ove godine u fokusu zbog katedralnih orgulja, koje su početkom lipnja krenule u dugoiščekivanu obnovu. Nakon više od dvadeset godina stvorene su prilike za ovako veliki pothvat, zbog čega je i sam koncert otvorenja imao humanitarni karakter, odnosno bio je u znaku prikupljanja donacija za orgulje. Čitav projekt obnove pokrenula je Udruga Organum Histriae, u suradnji sa Župnim uredom katedrale i Biskupijom Porečkom i Pulskom. Radovi su trajali nešto malo više od mjesec dana, a njima su otklonjeni brojni problemi kako bi instrument mogao mogao još dugi niz godina besprijekorno sudjelovati u koncertima, liturgiji i edukaciji, navode organizatori.
(Snimio Robert Krajcar)
U povodu blagdana Duhova koncert pod nazivom Veni Creator Spiritus publici je predstavljen program čiji je glavni motiv u simbolu ptice. Istaknute hrvatske glazbenice Dora Draclin (oboa) i Katarina Lamotte (orgulje), svojom dugogodišnjom suradnjom i kreativnim programima oduševljavaju publiku, pa su tako i pulskoj publici pokazale kako instrumentima oponašati pjev ptica. Ovog puta objedinile su nekoliko velikih obljetnica: 800. godišnjicu nastanka "Pjesme stvorova" sv. Franje Asiškog, te 40. godišnjicu smrti francuskog skladatelja Mauricea Durufléa. Kroz simbiozu oboe i orgulja, preko imitacije ptičjeg pjeva u baroknoj i romantičarskoj glazbi, do svježeg zvuka inspiriranog prirodom, ovaj vrhunski duo predstavio je slabo poznate skladatelje na ovim prostorima, posebice one francuskog govornog područja, ali i posvećujući pažnju hrvatskim skladateljima. Koncertom je obilježena i deseta obljetnica smrti velikog hrvatskog skladatelja i orguljaša Anđela Klobučara, pionira francuskoga orguljskog izričaja na ovim prostorima, čija je "Pjesma stvorova" važan doprinos hrvatskoj orguljskoj umjetnosti i velika ostavština budućim generacijama mladih orguljaša.
Drugi koncert nastavio je festivalski niz na obali pulskog zaljeva i to prvi put u jednoj od najljepših neobizantskih i neoromantičkih građevina – župnoj crkvi Gospe od Mora, čijoj je inauguraciji prisustvovao i sam car Franjo Josip 1898. godine.
(Snimio Robert Krajcar)
- Program "Sancta et Sanctissima" ne oslanja se isključivo na gregorijanski repertoar pisan u ženskim samostanima, već donosi poseban odabir glazbe posvećen ženama. Kroz ovaj koncert predstavljena je jedna od ranijih varijanti portativa (prijenosne orgulje), a posebnost se očitovala u izvedbenom dijelu: jedna glazbenica istovremeno pjeva i svira na portativu što je publici bilo posebno iskustvo. Osim pjevanja i sviranja, ovaj koncert imao je i edukativnu notu. Petercol, svestrana akademska glazbenica, velik dio koncerta posvetila je i naraciji, odnosno upoznavanju publike s poviješću instrumenta, ali i odabranog repertoara. Govorni dio pratile su i projekcije na platnu, tako da je publika mogla i vidjeti srednjovjekovne prikaze portativa na freskama, ali i začetke notacije, od prvih neuma preko rukopisa Hildegard von Bingen do razvoja kompliciranije menzuralne notacije. Po završetku koncerta posjetitelji su imali priliku promatrati instrument iz neposredne blizine, a koncertu su prisustvovali i brojni srednjoškolci kojima je susret sa ovakvim instrumentom bio od posebnog značaja, navode.
Posljednji koncert svibanjskog djela festivala, zanimljivog naziva "Silent mountains", održao se u Motovunu u župnoj crkvi sv. Stjepana. Publika je imala priliku čuti instrument koji se tradicijski veže uz alpske prostore, dok je vrlo slabo poznato da je to instrument brojnih izvedbenih mogućnosti. Duo Alphorn & organ jedinstven je i originalan projekt koji predstavlja program visoke kvalitete kroz kojeg se uz orgulje predstavljaju dva instrumenta najstarijih tradicija i popularnih alpskih kultura: alpski rog i hirtenhorn, a potonji je originalni instrument koji je inspirirao čak i Leopolda Mozarta. Carlo Torlontano i Francesco Di Lernia, dugi niz godina promoviraju ovaj interesantni sastav diljem svijeta - svaki glazbeni komad pažljivo je odabran i prilagođen karakteristikama pojedinih orgulja, a ovaj jedinstveni zvuk, spoj orgulja i alphorna evocira slike bajkovitih krajeva.
(Snimio Robert Krajcar)
- Ovaj program predstavio je naizgled nespojive elemente – tradicionalnu i klasičnu glazbu, "narodni" instrument i Callidove orgulje iz 1797. godine. Centralni dio programa sačinjavali su "Sinfonia Pastorella" Leopolda Mozarta i "Sinfonia Pastoritia" Antona Zimmermanna, a orguljaš je publiku posebno počastio zvucima njemačkog i talijanskog baroka kroz djela Johanna Kaspara Kerlla, Johanna Sebastiana Bacha i Antonia Vivaldija.
Festival je nastavljen u bujskoj župnoj crkvi sv. Servula, gdje su prvi put udružene snage Istarskog komornog orkestra i Organum Histriae. Iako mlad, Istarski komorni orkestar već plijeni pažnju, a kroz svoju koncertnu djelatnost, baš poput Organum Histriae, donosi dašak klasične glazbe (i one koja graniči s drugim žanrovima) u razne dijelove Istre, od sjevera pa do juga, te od istočne do zapadne obale. U sklopu druge koncertne sezone orkestra i 27. Organum Histriae, pod dirigentskom palicom i umjetničkim vodstvom dirigenta Petra Matoševića, orgulje G. Callida nastupile su kao moćan solist. "Concerto per organo e archi" program je koji u svojoj središnjici predstavio koncert za orgulje i orkestar u B-duru velikog G. F. Händela.
- Iako su koncerti za orgulje u 18. stoljeću "veliki hit", pojedini glazbenici poput Antonia Vivaldija okušali su se i u pisanju tzv. "duplih koncerata". Jedan takav glazbeni dvoboj napisan je za orgulje i violinu, a za ovu prigodu snage su odmjerile dvije istarske akademske glazbenice, Letizia Ulika Roce (violina) i Elena Roce (orgulje). Svoju usklađenost pokazao je i sam orkestar kroz različite glazbene epohe, preko romantičarske lirike Antonína Dvořáka do neoklasicističke elegancije Ottorina Respighija.
- Dio koncerta bio je posvećen i istarskom skladatelju, Branku Okmaci, jednom od najplodonosnijih aktivnih autora čiju smo glazbu slušali u izvedbi pulskog kontrabasista Sandra Peročevića. "Concertino za kontrabas i orkestar", trostavačno djelo napisano upravo za Istarski komorni orkestar i kontrabasista Sandra Peročevića, premijerno je izvedeno u sklopu ovog koncert, navode iz Organum Histriae.
U prvom vikendu rujna, istarska publika uživala je u čak dvije glazbene poslastice na dvije lokacije Iako potpuno različitih programa, stilova i na instrumentima različitih mogućnosti i karaktera, oba koncerta imala su zajednički nazivnik, a to je improvizacija. Temelj orguljaškog koncertantnog i liturgijskog djelovanja jest upravo improvizacija, danas u našem prostoru marginalizirana, ali vrlo zahtjevna disciplina.
- Srećom, postoje mladi orguljaši koji su upravo improvizaciju prepoznali kao svoj poziv. Gabriele Agrimonti, talijanski orguljaš koji već nekoliko godina plijeni pozornost na orguljaškoj sceni Europe, stekao je svoje umijeće na prestižnom pariškom konzervatoriju, mjestu nadaleko poznatom upravo po studiju improvizacije. Koncert pod nazivom "Impro (Ob)session" odveo je Organum u svoje sjedište, u Sv. Lovreč Pazenatički i župnu crkvu sv. Martina gdje je mladi orguljaš u potpunosti oduševio novom dimenzijom koju je podario orguljama Petra Nakića iz 1735. godine. Kroz povijest orguljarstva, često su skladatelji pisali određena djela inspirirana upravo određenim instrumentima i u bliskoj suradnji s orguljarima. Tako o liku i djelu Nakića piše i veliki Nicola Porpora, ali i Gaetano Valeri, donedavno relativno nepoznat skladatelj, upravo iz regije Veneto kojeg je mladi Agrimonti predstavio kroz vlastiti izbor sonata, ističe Elena Roce.
(Snimio Robert Krajcar)
- U drugom dijelu koncerta, Nakićeve orgulje poprimile su jednu sasvim drugačiju dimenziju kroz zahtjevan aspekt improvizacije. Naime, u 2026. godini obilježavamo 400. godišnjicu smrti jednog od najznačajnijih skladatelja iz razdoblja renesanse čija glazba danas zbog specifičnog stila zvuči veoma blisko našem modernom uhu. John Dowland autor je kojeg povijest najviše pamti po izrazito emocionalnim pjesmama za glas i lutnju. Kako one zvuče u modernom kontekstu, i to na orguljama, pokazao je upravo Agrimonti, pretvorivši "skromne" Nakićeve orgulje u one francuske, veličanstvene i romantične. Nakon stajaćih ovacija, Agrimonti je publici zahvalio još jednom kraćom improvizacijom, ali ovog puta u stilu brzog stavka iz talijanskog koncerta, navodi Elena Roce.
Već iduće večeri, festivalska pozornica ponovno se vratila u pulsku katedralu gdje je publika uživala u punini zvuka sada obnovljenih orgulja, koje su prvi put nakon obnove zasvirale 29. kolovoza, a na tom su ih koncertu predstavili eminentni pulski orguljaš Eduard Kancelar, predstavnici Organum Histriae Elena Roce i Krešimir Klarić, te poseban gost večeri, nizozemski orguljaš Jeroen Koopman.
Uz Agrimontija na orguljama, katedralni prostor su nakon jako dugo vremena ispunili neki drugačiji glazbeni izričaji kroz zvuke saksofona. Elias Lapia, istaknuti mladi talijanski saksofonist podario je pulskoj publici dašak jazza i kroz svoje majstorsko muziciranje razbio granice klasične glazbe. Iako je naglasak stavljen na improvizaciju i igru zvukovnim bojama koje nastaju spojem orgulja, saksofona i karakteristične akustike katedrale, kako sam naziv koncerta Dialoghi d’aria sugerira, glazbenici su se u velikoj mjeri referirali na tradiciju i u njoj tražili inspiraciju. Iako obojica iza sebe imaju prvenstveno "klasično" glazbeno obrazovanje, kroz svoje vrsno umijeće improvizacije u stalnoj su potrazi za novim mogućnostima svojih instrumenata, ali i repertoara kojim će na jednom mjestu okupiti štovatelje klasične i jazz glazbe.
(Snimio Robert Krajcar)
- Na ovim prostorima nije moguće često čuti duhovnu glazbu koja dolazi iz nekih drugih kršćanskih tradicija, poput gospela, ali kroz ovaj program slušatelji su mogli doživjeti utjecaja tradicionalne, narodne glazbe koja vrvi neobuzdanim i širokim rasponom ljudskih emocija na razvoj klasične glazbe.
Za sam kraj 27. izdanja festivala, Organum Histriae je, u suradnji sa Zadar organ festivalom, u Hrvatsku doveo jednog od najznačajnijih svjetskih orguljaških imena. Jeremy Joseph, orguljaš rodom iz Južne Afrike osvojio je brojne pozornice svojim osebujnim i virtuoznim improvizacijama, a danas obnaša funkcije profesora na Sveučilištu za glazbu i scenske umjetnosti u Beču, te orguljaša Dvorske kapele gdje redovito nastupa sa zborom nadaleko poznatih Bečkih dječaka.
Odabrani program sačinjavali su upravo prethodnici Jeremya Josepha, istaknuti orguljaši i kompozitori s bečke Dvorske kapele koji su svoj glazbeni jezik uvelike gradili izučavajući razne tehnike skladanja iz pera talijanskih majstora te je njihov utjecaj jasno vidljiv u razvojnoj niti europske "klasične" glazbe.
- Ovogodišnje izdanje festivala dokazalo je još jednom značaj projekta i potrebu u kulturi. Bez Organum Histriae većina povijesnih orgulja Istre bila bi u potpunosti izvan funkcije, a brojni ljubitelji klasične glazbe, strani i domaći, stari i mladi, zakinuti za vrhunske umjetničke sadržaje koji su pri tom i besplatni za sve, zaključuju organizatori.