Elis Lovrić i Robert Singerman
Publika može istovremeno uživati u izvedbi uživo i razumjeti svaku riječ prave labinjonske cakavice
(Snimila Tamara Belušić)
Drugu večer manifestacije INK na Kaštelu, u subotu, 25. srpnja u 21.30 sati, publiku očekuje koncertna izvedba predstave »Istra ti mila materina« uz poznatu pjevačicu Elis Lovrić. Novost ovoga projekta je da zahvaljujući QR kodovima gledateljima će se na pametnim telefonima prevoditi na hrvatski i na engleski tekst pjesme. Tim smo povodom razgovarali s Elis Lovrić i s Robertom Singermanom, koji je autor cijelog tehničkog dijela toga projekta.
Sredstvo komunikacije
Kako je krenula ideja o nastanku ovoga projekta koji čitateljima jednostavno »prevodi« tekstove pjesama?
- Robert: Projekt, osmišljen 2021. godine, nastavak je moje osobne misije koja traje otprilike 17 godina. Tada sam dobio zadatak osnovati Ured za europsku glazbu u SAD-u i voditi Sjevernoamerički ured za izvoz francuske glazbe, nakon što sam radio s brojnim međunarodnim izvođačima poput The Gipsy Kingsa, Fele Kutija i R.E.M.-a. Još prije nego što sam preuzeo te dužnosti znao sam, iz vlastitog iskustva i odrastanja uz roditeljske gramofonske ploče na mnogim jezicima, da glazbi trebaju titlovi ako želimo da doista putuje svijetom. Upravo sam kroz stihove naučio čitati. Stihovi su ono po čemu pamtimo i pjevamo pjesme. Glazba je od svojih početaka služila kao sredstvo komunikacije. još prije nego što su postojale riječi – kroz ritam, pokret i zajedničke obrede poput pow wow plesova. Zato su stihovi važni. Njihovo prevođenje pridonijelo bi uspješnijem međunarodnom plasmanu europske glazbe i, naravno, njezino razumijevanje. Cilj glazbenih izvoznih ureda nije samo trgovina, nego i kultura te svojevrsna ‘meka diplomacija’. Kada sam u Portugalu upoznao predstavnicu European Creative Deska i objasnio joj svoju viziju, snažno me ohrabrila. Uz podršku bliskog portugalskog prijatelja koji je također vjerovao u tu ideju, počeo sam pisati projektnu prijavu zajedno s prijateljima i kolegama iz 14 europskih zemalja i organizacija te s kanadskim pridruženim partnerom – tvrtkom LyricFind, gdje obnašam dužnost višeg potpredsjednika za međunarodno izdavaštvo. LyricFind nije dobio sredstva iz proračuna Europske unije. Projekt je mnogo širi od samog prevođenja stihova i namijenjen je publici, umjetnicima, diskografima, producentima i cijelom glazbenom sustavu kako bi zahvaljujući tom znanju lakše povezivali ljude preko jezičnih granica, učinili glazbu dostupnijom, održivijom i pridonijeli boljem međusobnom razumijevanju kroz glazbu – u duhu raznolikosti i jedinstva, što je i jedno od temeljnih načela Europske unije.
Zanimljiva je to suradnja Elis i Roberta. Kako je nastala?
- Robert: Svjetske organizacije nezavisne glazbene industrije WIN, RUNDA i IMPALA objavile su javni poziv za interni program bespovratnih potpora projekta BELEM, namijenjen umjetnicima, izdavačima, diskografima i prevoditeljima. Elis je za poziv doznala od suradnika te se iste večeri prijavila. Njezina kratka, ali upečatljiva prijava odmah se izdvojila te je, zajedno s još nekoliko odabranih kandidata, osvojila potporu. Bilo je očito da su njezin međunarodni umjetnički put, bogato iskustvo nastupa diljem svijeta i poseban interes za jezike na kojima pjeva i piše, savršeno odgovarali ciljevima projekta. Posebno je bila važna njezina predanost očuvanju i razvoju labinjonske cakavice. Uz to, njezina umjetnička kvaliteta i talent bili su iznimni. Kasnije mi je pripala čast održati uvodno predavanje na godišnjoj skupštini i konferenciji MAKK u organizaciji HDS ZAMP-a u Zagrebu. Tamo je Elis došla upoznati mene i nekoliko partnera projekta BELEM: Darija Draštatu iz RUNDA-e i IMPALA-e te Vladimira Filipova iz Broma16. Elis je pokazala veliko zanimanje za rad projekta BELEM. U međuvremenu je francuski partner Bruno Guillard iz tvrtke Fleepit koja razvija AI rješenja i za francuski pravosudni sustav, osmislio BELEM Lyric Studio, alat koji u početku uopće nije bio predviđen projektnim planom, ali se pokazao vrlo korisnim. Koristeći isključivo europsku umjetnu inteligenciju, BELEM Lyric Studio može automatski transkribirati tekstove pjesama, sinkronizirati ih s audiozapisom, prevoditi ih, po potrebi ih zapisati drugim pismom (romanizirati) te ih, zajedno sa sinkroniziranim prijevodima, dostaviti LyricFindu koji te sadržaje distribuira glazbenim servisima poput Deezera, koji je također partner projekta BELEM, kao i Google Searchu, Amazon Musicu, YouTube Musicu i drugim platformama. Posebno je glazba na španjolskom jeziku, uključujući žanrove poput reggaetona, zabilježila rast veći od 700 posto nakon uvođenja prijevoda stihova na YouTubeu. Elis se prijavila i osvojila drugu BELEM potporu, nakon čega je sudjelovala na konferenciji RUNDA Digital Days u Zagrebu. Tijekom Elisina nastupa prvi su put uživo predstavljene mobilna i scenska verzija sustava za prijevod stihova u stvarnom vremenu. Nekoliko mjeseci kasnije Elis je isti sustav - prikaz prijevoda stihova na pozornici i mobilnim uređajima – koristila tijekom svoje kanadske turneje. Tom je prilikom posjetila i sjedište LyricFinda, a potom otputovala u New York, gdje će u listopadu nastupiti na MONDO-u, jednoj od najznačajnijih međunarodnih glazbenih konferencija. Posebno me veseli što ovoga puta u Pulu dolazim sa suprugom kako bismo zajedno pogledali Elisin koncert i kazališnu izvedbu.
Motivi i značenje
Je li to korak dalje od ideje o glazbi kao univerzalnom jeziku?
- Robert: Da. Budući da jezik nije univerzalan, ni glazba koja sadrži tekst ne može biti univerzalna bez prijevoda. Čak i instrumentalna glazba, koju s razlogom nazivamo univerzalnom, nosi vlastiti kontekst – žanr, instrumentaciju, kulturu skladatelja i cijeli stvaralački proces utkan u glazbu – što tvrdnji o njezinoj univerzalnosti daje novu perspektivu. I sam slušatelj, kao i promatrač umjetničkog djela, glazbu doživljava kroz vlastiti kontekst. Venecijanski bijenale ima paviljone brojnih zemalja, a upravo se kroz prijevode još jasnije mogu razumjeti različiti konteksti. Prijevodi nam omogućuju da bolje razumijemo motive autora i izvođača te značenje njihovih pjesama.
Mnogi smatraju da publika može razumjeti emociju pjesme i bez razumijevanja jezika. Što je, prema Vama, glavni cilj ovog projekta?
- Robert: Publika također često pogrešno razumije emocionalni kontekst neke pjesme. Možete, primjerice, slušati kinesku pjesmu i pomisliti da govori o ljubavi, prirodi ili stablima duda, a zapravo govori o Trgu Tiananmen. To mi se jednom doista dogodilo. Tvrdnja da se emocionalni kontekst ne može prevesti također ukazuje na ograničenja komunikacije. U nesavršenim prijevodima može biti ljepote, humora i prilike za učenje, a nerijetko prijevodi velikih književnih djela, zahvaljujući nijansama i kulturnim razlikama, čak obogaćuju izvorno djelo. Iako glazbeni modusi, tonovi, akordi i udaraljkaške tehnike svakako prenose emocije, većina ljudi neće se složiti oko toga koje su točno emocije u pitanju, nego će iste skladbe doživjeti na različite načine. Volio sam se našaliti da je i 80 ili 90 posto točan prijevod bolji nego nikakav. U LyricFindu, međutim, sve prijevode provjeravaju ljudi, pa se njihova točnost približava 100 posto i slušatelj zaista može razumjeti pjesmu, čak i ako neke specifične kulturne reference zahtijevaju dodatno istraživanje. Onima koji kažu: »Ne želim razumjeti tekst pjesme«, moj je odgovor jednostavan – i to je u redu. Svatko može izabrati vjerovati da je neznanje blaženstvo ili da je znanje moć. Glavni cilj projekta jest približiti glazbenu industriju filmskoj i izdavačkoj industriji, u kojima je prevođenje pravilo, a ne iznimka. Tako snažne riječi i poruke mogu putovati svijetom i potaknuti promjene bez obzira na jezične granice, poput Lennonove pjesme »Imagine« ili »We All Want to Change the World«, koje su ljudi diljem svijeta razumjeli, pjevali i prihvatili. Isto vrijedi i za ono o čemu Elis pjeva na svom jeziku ili na drugim jezicima. Cilj je poštovati i razumjeti »drugoga« te odbaciti iluziju da smo odvojeni jedni od drugih.
- Elis: Imam puno anegdota gdje publika često pogrešno otpjeva pojedine riječi u mojim labinjonskim pjesmama i odlučila sam ih snimiti s tim novim riječima i izrazima jer dobivaju sasvim novu dimenziju na nevjerojatno zabavan način. Na primjer: publika u pjesmi Merika pjeva ribajo me, ribajo umjesto rivajo me, rivajo, ne znajući da rivati znači gurati. Uz smijeh smo zaključili da bilo da te rivaju ili te ribaju, dođeš na isto (smijeh).
Vjerujem da će ovim projektom publika već na samim mojim koncertima otkriti puno novih značenja i imati novih anegdota za ispričati u vezi labinjonskog.
Veliki iskorak
Što publiku očekuje na koncertu na Kaštelu?
- Elis: To neće biti klasičan koncert na kakav je moja publika navikla, nego koncertna izvedba predstave za kojoj sam skladala glazbu i tumačila naslovnu ulogu Istre. Ovoga puta, osim uz gitaru, pjevam i uz glazbu snimljenu za predstavu. Zadržat ću glumačke elemente i glazbene dijelove koji će zajedno stvoriti novu cjelinu. Prepustila sam se reinterpretaciji, a iznutra ostala vjerna predstavi. Novost koju donosim i predstavljam prvi put u Hrvatskoj je InConcert Lyrics – simultano praćenje prijevoda pjesama na mobitelima preko QR koda i na platnu, tako da publika može istovremeno uživati u izvedbi uživo i razumijeti svaku riječ labinjonske cakavice, što do sada nije bilo moguće u realnom vremenu. To predstavlja velik iskorak za glazbenu industriju, a posebno za male jezike i dijalekte koji zahvaljujući ovoj tehnologiji postaju jednako dostupni publici kao i veliki svjetski jezici. Na Kaštelu ćemo imati hrvatsku premijeru INConcert Lyricsa i premijeru koncertne izvedbe predstave.
Planovi i projekti?
- Elis: Nakon njujorškog koncerta u listopadu na Mondo.NYC – konferenciji glazbe i tehnologije, pripremam predstavu po kojoj ću snimiti album, malo drukčiji od prethodnih, predstaviti ga međunarodnoj publici i što više eksperimentirati s InConcert Lyrics, nastavljajući ‘’delat polabinjonizacijo po svete’’ (smijeh) tako da što više ljudi sa mnom pjeva ‘’Je ča je’’, ‘’Ki ca mi’’ i ‘’Kanat od mora’’.
- Robert: Za mene je cilj ostati posvećen ovoj misiji sve dok ne postane stvarnost – da glazba dobije titlove – zajedno s drugim pozitivnim promjenama na kojima radim za glazbeni ekosustav, uključujući i publiku. Postoje i drugi projekti Europske komisije, poput Polyglota i Crescenda, koji u sebi nose neke elemente BELEM-a, a nadam se da će ih u budućnosti biti još više. BELEM Lyric Studio nastavlja živjeti i danas pomaže drugim projektima i umjetnicima. Za europske umjetnike i glazbene profesionalce sustavno prevođenje stihova predstavlja velik iskorak u međunarodnoj promociji njihove glazbe.
