Međunarodna konferencija o filmskom turizmu održana je na Fakultetu ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" Sveučilišta Jurja Dobrile u organizaciji Istarske kulturne agencije u sklopu europskog projekta "REEL – Kinematografsko putovanje kroz Italiju i Hrvatsku", koji istražuje potencijal filma kao alata za promociju turističkih destinacija i valorizaciju kulturne i prirodne baštine. Sudjelovali su Juliane Schulze (Njemačka) – stručnjakinja za kreativnu ekonomiju, održivost i financiranje, Julia Tordai (Mađarska) – direktorica Green Eyes Production, Tanja Ladović Blažević (Hrvatska) – HAVC, Christina Piscitelli (Italija) – Apulia Film Commission, Morana Ikić Komljenović (Hrvatska) – producentica i savjetnica za održivost u filmu, Danijel Pek (Hrvatska) – za Oscara nominirani producent i umjetnički ravnatelj Pulskog filmskog festivala te dr. sc. Boris Ružić (Hrvatska) – Filozofski fakultet u Rijeci, a moderator je bio dr. sc. Boško Picula – filmski kritičar i predavač na Sveučilištu u Zagrebu. Kao što se više puta čulo, nije dovoljno samo dovesti (skupu) stranu produkciju nego treba za to stvoriti i uvjete, a potom i iskoristiti promotivni efekt filma ili serije.

Financijski poticaj

Nakon pozdravnih govora županijskog pročelnika Vladimira Torbice i Valentine Špinderk iz IKA-e te Marte Colucci koja je predstavila REEL projekt, Pek je govorio o tome kako uopće dođe do odluke da se neka produkcija - film, serija ili sl. - realizira na određenoj lokaciji. Neki od faktora koji utječu na odabir lokacije su koliko je tu moguće nešto snimiti, ima li ta lokacija sve ono što je potrebno u smislu krajolika, arhitekture, nekih posebnih prirodnih karakteristika, ovisno o tome trebaju li otok ili primjerice, snimaju na svjetioniku.

(Istarska kulturna agencija)

- Hrvatska ima jako velik broj lokacija na malom prostoru i dosta su raznolike. No uvijek bi bilo bolje je da u što većoj mjeri ne glumimo neku drugu lokaciju, ako to možemo, nego da u stvarnosti postanemo prepoznatljiva lokacija i da se film koji se snima u Istri događa u Istri. To bi svima bila želja i cilj. Uz to veliki su faktori odluke je i što sve postoji od ljudi koji rade na filmu, filmskih profesionalaca, filmskih zanimanja upravo na tom mjestu, imate li catering, agregate, imate li rasvjetu i sve te stvari koje vam trebaju, imate li lokalno ili ih morate dovesti od negdje drugdje, ističe Pek.

Danijel Pek(Istarska kulturna agencija)

Smatra da bi trebalo najviše raditi na tome da bude što više lokalnih filmskih profesionalaca zbog čega bi se, smatra, značajno povećao broj produkcija koja bi se snimale na području Istre i Kvarnera ili bilo kojeg područja. Treći faktor i veliki razlog zbog čega dolaze produkcije u Hrvatsku, su financijski poticaji.

- Hrvatska ima financijski poticaj od 25 posto povrata na sve troškove koje su napravljeni u Hrvatskoj a dodatni regionalni poticaji koji bi posebno poticali projekte koji se snimaju na nekom području i bili otvoreni i za strane i za domaće projekte, također bi znatno povećali broj snimanja, smatra on.

O programu za poticanje stranih produkcija koji je Hrvatski audiovizualni centar pokrenuo 2012. govorila je Ladović Blažević na predavanju "Ususret razvoju filmskog turizma" podsjetivši da se filmovi u Hrvatskoj snimaju još od 1924. kada je na Rabu svoj film snimio slavni redatelj F. W. Murnau. Od 1963. do 1968. na Velebitu se snimaju njemački filmovi o Winnetouu i te lokacije jako privlače njemačke turiste. Od 2012. do kraja prošle godine realizirano je 139 projekata, a najviše dana se u tih 13 godina snimalo u Splitsko-dalmatinskoj županiji (825 dana), dok se u Istri snimalo 491 dan.

Juliane Schulze (Istarska kulturna agencija)

Govorila je i efektu koje je snimanje "Igre prijestolja" imalo te je serija privukla mnogobrojne turiste zato što je stekla vjerne obožavatelje, no kada se snimala prva sezona, nije se još znalo da će biti hit. U prve četiri sezone tri južne županije privukle su skoro 250 tisuća turista više, s više od 1,4 milijuna noćenja, a računa se da je direktna dobit od turista privučenih serijom od 2012. do 2019. bila 380 milijuna eura.

Ekologija i film

Govorilo se i odnosu ekologije i filma, odnosno održivih produkcija o čemu je pričala Ikić Komljenović dok je Tordai objasnila koliko velike produkcije pridonose povećanju ugljičnog otiska zbog velikih setova i mehanizacije te kako se to može ublažiti.

Završni dio pripao je zajedničkoj raspravi na temu određivanja smjera razvoja filmskog turizma koju je vodio i pitanja postavljao Boris Ružić te su se sudionici dotaknuli konkretnih primjera iz svoje prakse kao kada su stanovnici pojedinih mjesta iskoristili setove filmova za turističke atrakcije, praktičnu upotrebu ili jednostavno da filmskoj ekipi prodaju svoje proizvode. Kako je zaključila Tordai, potreban je holistički pristup i dugoročno planiranje jer se radi o previše kompleksnom pitanju.