Filmski kolektiv Novi Vodnjanski Val nedavno je završio snimanje svog novog filma "Kad je Bog z Crikve Zaša". Nakon organizacije VFFuFFF-a, festivala gdje je u pet godina prikazano više od stotinu kratkih filmova običnih ljudi, i uspjeha sa svoja dva srednjemetražna filma ("The Girl in The Blue Dress" i "La Predstava", nagrađena priznanjem publike na Danima hrvatskog filma) Vodnjanci su se po prvi put okušali u dugometražnoj formi. Snimanje je trajalo mjesec dana i odvijalo se isključivo u Istri, koja će to biti i na platnu. Radnja nadolazećeg filma, naime, smještena je u renesansnom Vodnjanu i započinje dolaskom novog svećenika u selo. Padre Giacomo uskoro shvaća da nije stigao među bogzna kako pobožne ljude: umjesto crkve, ljudi ovdje preferiraju književnost, performanse i ostatak bogatog programa pod ingerencijom pročelnice za kulturu. Kako bi ih privukao na misu i približio im riječ Božju, odlučuje se za, u to vrijeme, sasvim nepoželjnu i opasnu rabotu: prijevod Biblije s latinskog na narodni jezik.

Stara i nova imena

Imena vezana uz stvaranje filma, uz nekoliko pojačanja, uglavnom su ostala nepromijenjena: Teo Morosin i Eric Ušić ponovo potpisuju scenarij i režiju, Michele Bulešić kameru, Marino Morosin i Vanda Velagić glavni glumački duo u ulogama svećenika i pročelnice za kulturu. Više-manje iste ljude gledat ćemo i u sporednim ulogama, mahom članove samog kolektiva: ponovo su pred kamerom bili Edi Smoljan, Bruna Nedoklan, Eric Derocchi, Jordi Faris, Oleg Morović, Ivan Šaravanja, Tibor Marko Jakulić i Luka Marković. Tu je Emir Mulalić koji igra pisca Williama, a od novih glumačkih snaga valja istaknuti Đorđa Jandrića i pogotovo Fabija Forlanija, još jednog Vodnjanca koji je na istrovenetskom dijalektu utjelovio od kamere obožavanog Albertina, svećenikovog ministranta. Produkciju filma potpisuju Daria Morosin, Ana Predan, Blaž Ordanić, Doris Blašković i Mladen Lucić Luc, scenografiju Damien Daillè, Lucija Kurtović, Braslav Lekić, Miljenko Sekulić i Sandra Vučetić, kostimografiju Daria Morosin i Katja kliba, šminku Larisa Jukić, a ton Alis Aljić. Asistenti kamere bili Ivor Ponderlak, Mark Modrić, Patrik Ivačić, Adam Powell i Igor Popović, ujedno i autor ovih fotografija.

(Snimio Igor Popović)

Najveća snaga ove ambiciozne grupe prijatelja iz Vodnjana može se pronaći u gomili ljudi koja im ustrajno pomaže. Pored podrške Istarske županije i Grada Vodnjana, veći dio budžeta čine crowdfunding kampanja i donacije onih koji su ih podržali financijski, statiranjem (a znalo je za većih snimanja tu biti i do pedeset ljudi) i "uletavanjem" s čim god je bilo potrebno. Čitava jedna mašinerija pomaganja i dobre volje kojim će, nadamo se, Vodnjanci ponovo dokazati da za dobar film ne treba potrošiti stotine tisuća eura.

Svježina i autentičnost

Pred Vodnjancima je još dosta posla – dosnimavanje određenih scena, glazba, postprodukcija slika i zvuka – tako da za sad tek mogu reći da su na kraju prve faze. No, po onome što je snimljeno u mjesec dana nazire se već sve ono čime su i ranije osvajali publiku: miješanje drame i komedije, prošlosti i sadašnjosti, britki humor i sprdnja akademske pretencioznosti, spontanost i improvizacija koje se uvlače na set i preuzimaju replike, a ponekad i čitave scene. I novi vodnjanski film će, čini se, imati onu svježinu i autentičnost koja je, u domaćoj kinematografiji koja uvelike obiluje uvijek istim, monotonim i sterilnim ostvarenjima, itekako poželjna.

Povezane vijesti

• Rafael je sunce koje se pretvori u noć
• VODNJAN: Sutra dvije filmske projekcije u Domu mladih
• VODNJAN: Projekcija filma "Svi sjeverni gradovi" Dane Komljena