Veliko upozorenje
Mirovine bi u budućnosti mogle biti znatno manje: Portugal traži rješenja za mirovinski sustav
Ilustracija (Pexels)
Portugalski mirovinski sustav na papiru izgleda stabilno. No novo izvješće pokazuje da je takva slika varljiva te da bi se mirovine u godinama koje dolaze mogle smanjivati, Poslovni.hr.
To su dva ključna upozorenja iz izvješća "Reforming Pensions in Portugal: For a Sustainable and Fair System – A Contract Between Generations", koje je izradila radna skupina predvođena ekonomistom i profesorom Jorgeom Bravom.
Izvješće procjenjuje da je stvarni manjak socijalnog osiguranja u Portugalu 2025. iznosio gotovo 1,94 milijarde eura kada se računi Caixa Geral de Aposentações (CGA), javnog tijela odgovornog za mirovine državnih službenika, zbroje s općim sustavom.
Kada se promatraju odvojeno, službeni računi pokazuju višak, no autori izvješća smatraju da je takva slika obmanjujuća.
Navodni višak objašnjavaju čimbenicima poput postupnog prebacivanja osiguranika CGA-e u opći sustav te rasta imigracije, koji je povećao broj ljudi koji uplaćuju doprinose.
Bravo je također upozorio na kontinuirani pad stope zamjene, odnosno udjela posljednje plaće koji pokriva prva isplaćena mirovina. Ona trenutačno iznosi oko 68 posto, ali se očekuje da će između 2045. i 2065. pasti za 10 do 12 postotnih bodova.
Bravo je rekao da želi "ostaviti bolje uvjete zaštite budućim generacijama", a radna skupina u tom je cilju predložila niz mjera.
Bárbara Barroso, stručnjakinja za osobne financije i osnivačica MoneyLaba, smatra iznimno pozitivnim što je pitanje mirovina došlo u fokus javnosti, iako se ne slaže sa svim predloženim mjerama.
"Mislim da je dobro što ovu temu stavljamo u središte pozornosti jer je održivost naših prihoda u mirovini, odnosno mirovina, stvaran problem koji moramo riješiti prije nego što bude prekasno", rekla je Barroso.
José Santiago Gavino, stručnjak za osobne financije iz Sixty Degreesa, istaknuo je da neke od predloženih mjera već postoje u drugim državama.
"Mislim da je namjera bila pronaći primjere iz drugih zemalja i predložiti ono što su smatrali najrazumnijim", objasnio je Gavino.
Štedni računi za djecu i mlade
Jedan od prijedloga iz izvješća o mirovinskoj reformi nosi naziv "Grão a Grão", odnosno "Zrno po zrno". Riječ je o automatski otvorenom štednom računu za svu djecu koja žive u Portugalu.
Na račun bi država uplaćivala simboličan mjesečni iznos, dok bi ga rodbina mogla dodatno nadopunjavati ušteđevinom, novčanim darovima ili dječjim doplatkom. Novac bi se mogao koristiti tek nakon dosezanja mirovinske dobi, iako bi ga, primjerice, bilo moguće koristiti kao jamstvo za studentski kredit.
"Očito je da je bolje početi štedjeti što ranije jer tada vrijeme radi u našu korist", rekla je Barroso. Ipak, smatra da je potrebno razjasniti neke temeljne dijelove prijedloga te da takav račun ne bi trebao biti samo običan štedni račun.
"Štednju moramo zamijeniti ulaganjem. Moramo prestati biti zemlja štediša i postati zemlja ulagača", rekla je. Smatra da se dugoročna štednja ne može riješiti samo niskorizičnom štednjom, već je potrebno prihvatiti određenu razinu rizika i uključiti se u tržišta kapitala.
Sličnog je mišljenja i José Santiago Gavino.
"Uvijek ima smisla ako slijedi logiku ulaganja uz određeni rizik. Oročeni depozit s kamatom od jedan posto i dalje je bolji nego ne štedjeti ništa, ali čini mi se da ulaganje treba promatrati iz dugoročne perspektive", rekao je stručnjak za osobne financije.
Dodao je da je tijekom posljednjih 100 godina preuzimanje određenog rizika u pravilu bilo znatno profitabilnije.
Obvezni programi uz automatsko uključivanje
Drugi prijedlog odnosi se na dodatni mirovinski sustav s automatskim uključivanjem i mogućnošću odustajanja.
Program bi se aktivirao prilikom sklapanja ugovora o radu, a uplate bi dolazile od radnika, poslodavca i države. Ukupni doprinosi iznosili bi između 8 i 10 posto plaće.
Bárbara Barroso smatra da upravo automatsko uključivanje ima "vjerojatno najveći potencijal za povećanje mirovinske štednje".
"Ljudi se automatski uključuju u plan, zadržavaju slobodu da izađu iz njega i to im pomaže prevladati inertnost", rekla je. Takav model, smatra, pomaže ljudima da prestanu odgađati važne financijske odluke.
José Santiago Gavino ističe da neke portugalske kompanije već imaju takve programe, koji mogu osigurati dodatak državnoj mirovini kao jedan od tri stupa mirovinskog sustava.
Prvi stup predstavlja standardnu državnu mirovinu, drugi je mješoviti model dodatne štednje, dok treći čini ono što pojedinac samostalno štedi.
Sličan sustav zagovara i Europska komisija. On je dio paketa predstavljenog u studenome, a predstavila ga je povjerenica za financijske usluge Maria Luís Albuquerque, koja je također iz Portugala.
Štedne potvrde za mirovinu
Radna skupina predlaže i stvaranje novih državnih dužničkih vrijednosnih papira, poput štednih ili trezorskih certifikata, koji bi bili posebno namijenjeni mirovinskoj štednji.
U tom bi se slučaju isplata mogla odvijati tijekom određenog razdoblja umjesto jednokratno.
"To bi bila konzervativnija investicija za one koji su već blizu mirovine, primjerice pet ili deset godina udaljeni od umirovljenja", smatra Gavino.
Za osobe koje su od mirovine udaljene 20 ili 30 godina, međutim, takvo mu se ulaganje ne čini najzanimljivijim. Ipak, smatra da se štedni certifikati mogu koristiti u kombinaciji s drugim vrstama ulaganja.
Bárbara Barroso, s druge strane, ne vidi "nikakvu potrebu za dodatnim štednim instrumentima". Smatra da su štedni certifikati prikladni za konzervativne ulagače, ali ne bi trebali predstavljati cjelokupnu mirovinsku štednju.
Važno je, objašnjava, razumjeti da kupnjom državnog duga građani izravno posuđuju novac državi. Novac se pritom ne ulaže u diverzificirani portfelj, već je koncentriran na portugalski državni rizik.
Ne treba čekati nove mjere
Nakon objave sadržaja izvješća, izvor iz portugalske vlade rekao je za list Público da aktualna vlada ne planira provesti strukturne reforme socijalnog osiguranja.
To je zanimljivo jer je upravo vlada naručila studiju, koja je krajem srpnja predana nadležnoj ministrici Mariji do Rosário Palma Ramalho.
Unatoč tome, dvojica stručnjaka za osobne financije koje je intervjuirao Euronews smatraju da bi građani trebali samostalno početi stvarati dodatak mirovini, povrh državnog sustava socijalne sigurnosti.
"Ne s financijskog, nego s praktičnog gledišta, vrlo je lako početi štedjeti", rekao je Gavino.
Mnoge banke, dodaje, omogućuju štednju već od jednog eura. Zahvaljujući mobilnim aplikacijama moguće je automatizirati ulaganja, čak i u dionice ili rizičnije fondove, počevši s jednim, dva ili 25 eura.
To je velika promjena u odnosu na prošlost, kada je ulaganje zahtijevalo više administracije i određeni početni kapital.
Danas je moguće početi ulagati rano i bez velikih iznosa, ističe Gavino, naglašavajući važnost složenog ukamaćivanja.
Bárbara Barroso priznaje da Portugal ima problem s niskim plaćama te da je mnogima prioritet jednostavno osigurati hranu i osnovne životne potrebe. No smatra da postoje i građani koji mogu ulagati, ali to ipak ne čine.
"Ne zarađuju svi minimalnu plaću. Minimalnu plaću prima petina radnog stanovništva", rekla je.
Prema njezinim riječima, postoje ljudi koji mogu izdvojiti 50 eura mjesečno za ulaganje, ali to ne rade. Više od 200 milijardi eura nalazi se na depozitima koji, kako upozorava, čak ni ne prate inflaciju.
"Dakle, za one koji imaju takvu financijsku mogućnost, jasno je da, po mom mišljenju, ne bi trebali čekati nove mjere. Trebali bi odmah početi graditi vlastiti dodatak mirovini", zaključila je.
