Propast kontroverznog španjolskog plana za prvu svjetsku komercijalnu farmu hobotnica ponovno je u središte javnosti stavila etičku raspravu o uzgoju tih inteligentnih životinja. Španjolska ribarska tvrtka Nueva Pescanova još je 2022. najavila ulaganje od 65 milijuna eura u postrojenje pokraj luke Las Palmas na Kanarskim otocima. Plan je bio proizvoditi 3000 tona hobotnica godišnje do 2025., no projekt je od početka izazivao otpore znanstvenika i aktivista, piše Index.hr.

Zašto je projekt zaustavljen

Krajem srpnja 2026. Nueva Pescanova je odustala od projekta. Tvrtka nije odgovorila na Guardianov upit za komentar, ali je u pismu lučkoj upravi Kanarskih otoka kao razloge povlačenja navela "poslovne i regulatorne" okolnosti.

Aktivisti koji su se protivili farmi odmah su proglasili pobjedu. "Društveni, znanstveni i politički pritisak zaustavio je ovaj projekt, koji predstavlja etički i ekološki užas", priopćila je španjolska stranka za prava životinja Pacma.

Međutim, Silvia Fernández Díaz, novinarka lista Canarias7 koja je pratila priču, smatra da prosvjedi na otoku nisu bili masovni i da je stvarni razlog odustajanja vjerojatno ekonomske prirode. "Vjerujem da je prava istina to da se od farme odustalo jer nije bila isplativa, a ne zbog prosvjeda građana", kaže ona. Izvori iz lučke uprave Las Palmasa potvrdili su da nikakvi radovi na izgradnji farme nikada nisu započeli.

Biološke prepreke uzgoju

Ian Gleadall, morski biolog sa Sveučilišta Tohoku u Japanu, objašnjava da je uzgoj hobotnica iznimno težak. Problem se javlja već u fazi ličinke, koja provede najmanje 20 dana plutajući u vodi prije spuštanja na dno. Čak i ako prežive tu fazu, mladunci su toliko osjetljivi da ugibaju i pri najmanjoj pogrešci.

Gleadall ističe da se sličan neuspjeh dogodio i u Japanu s tvrtkom Nissui. "Tvrtka je tvrdila da su riješili problem i da će proizvoditi goleme količine hobotnica, ali to se nikada nije ostvarilo", rekao je.

Drugi veliki problem je prehrana. "Jedna od opcija je riblja pasta. Ali čak i da je pojedu, neće je jesti stalno jer su hobotnice vrlo izbirljive i ne vole da im je hrana jednolična", objašnjava Gleadall. Zaključuje da bi troškovi takve prehrane vjerojatno premašili tržišnu vrijednost same hobotnice.

Svijest, inteligencija i etika

Etički prigovori uzgoju temelje se na činjenici da su hobotnice samotne i asocijalne životinje, a istraživanja pružaju snažne dokaze o njihovoj svjesnosti. Richard Schweid, autor knjige "Life on the Octopus Farm", kaže da mnogi morski biolozi smatraju kako hobotnica nema samo devet mozgova, nego i um. "To je nešto što obično povezujemo s višim sisavcima poput pasa, mačaka, primata i ljudi", navodi on.

Percepciju hobotnice kao bića sličnog čovjeku popularizirao je i Oscarom nagrađeni dokumentarac "Moj učitelj hobotnica". "Hobotnica je savršen subjekt za antropomorfizaciju. Izuzetno je pametna i reagira na okolinu, ali je istovremeno toliko drugačija od nas da je praktički nemoguće 'čitati' njezine namjere", kaže Schweid.

Tržište i potencijalna održivost

Iako je masovni uzgoj hobotnica za sada neuspješan, potražnja za njima ne jenjava. Prema podacima UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu, godišnje se ulovi oko 370.000 tona, uglavnom uz obale Maroka i Mauritanije. Najveća tržišta su Kina i Japan, dok Španjolska godišnje potroši oko 40.000 tona.

Zagovornici uzgoja ističu da hobotnice brzo rastu i imaju kratak životni vijek, a njihovo meso je bogato hranjivim tvarima. "Omjer hrane koju hobotnica pojede i količine mesa bogatog proteinima koju proizvede mnogo je bolji nego kod bilo koje kopnene stoke", ističe Schweid. Smatra da bi hobotnica mogla postati ekološki održivije meso od govedine, svinjetine ili piletine, posebno u svijetu suočenom s klimatskim promjenama.

Unatoč potencijalnim prednostima, etički argumenti ostaju snažan alat protivnika uzgoja. "Hobotnica je visoko inteligentna, prirodno samotna divlja životinja", kaže Charlotte Reid iz organizacije Compassion in World Farming. "To su divlja bića i njihovo je mjesto u divljini, a ne u ovim podvodnim zatvorima."

Povezane vijesti

• NEUGODNA POJAVA Rebraši iz balastnih voda prijete ribljem fondu i turizmu Istre. U Crnom moru su izazvali kolaps. Još se nisu potpuno oporavili
• Brod s hantavirusom stiže na Tenerife, oglasio se šef WHO-a: "Ovo nije još jedan covid"
• Novi poglavar Katoličke Crkve ide u zemlju koja ima drukčiji odgovor na migrantsku krizu