Slovensko Primorje
Slovenci žele zaštititi kameni natpis "Tito" na samoj granici s Italijom
(Screenshot)
Veliki kameni natpisi Tito na Sabotinu kod Nove Gorice i iznad Dekana nedaleko od Kopra mogli bi dobiti status kulturnog spomenika lokalnog značaja. Kako piše RTV Slovenija, inicijative za njihovu zaštitu već su pokrenute na slovenskom Primorju, a prvi koraci prema službenom postupku već su poduzeti.
Gradska općina Nova Gorica proslijedila je Zavodu za zaštitu kulturne baštine Slovenije prijedlog civilne inicijative da se natpis na Sabotinu proglasi kulturnim spomenikom lokalnog značaja. Slična inicijativa priprema se i u Dekanima, gdje se na padini iznad mjesta nalazi još veći kameni natpis.
Natpis na Sabotinu premješten nakon Osimskih sporazuma
Natpis na Sabotinu prvi je put postavljen 1953. godine. Nakon razgraničenja utvrđenog Osimskim sporazumima ostao je na talijanskoj strani granice, pa su ga 1978. mladi i pripadnici vojske premjestili na slovensku stranu Sabotina.
Od tada se natpis organizirano održava, a u posebnim prigodama njegova se slova osvjetljavaju bakljama.
Aleksander Škrlj iz Civilne inicijative Naš Tito rekao je za Televiziju Slovenija da inicijatori natpis smatraju važnim dijelom povijesti Nove Gorice i Primorske te ga zbog toga žele sačuvati.
– To nam znači jako puno – rekao je Škrlj, povezujući natpis s nastankom Nove Gorice i poslijeratnom poviješću Primorske.
U Dekanima još veći natpis
Slična inicijativa postoji i u Dekanima. Tamošnji kameni natpis nastao je tijekom 1960-ih godina, a u njegovoj su izgradnji sudjelovali mještani, dobrovoljci i učenici osnovne škole. Dimenzijama je veći od onoga na Sabotinu.
Denis Opatič iz Saveza boraca u Dekanima za slovensku je televiziju rekao da zagovornici očuvanja natpisa u njemu vide podsjetnik na antifašističku povijest tog područja te na razdoblje borbe slovenskog stanovništva Primorske za jezik i nacionalni identitet.
Konačnu odluku donose lokalne vlasti
Postupak eventualne zaštite nije jednak za obje lokacije. Prema RTV Slovenije, natpis na Sabotinu već se nalazi unutar zaštićenog područja registrirane kulturne baštine povezane s Prvim svjetskim ratom, na kojem vrijedi poseban režim zaštite.
Natpis iznad Dekana zasad nije upisan u registar kulturne baštine pa bi prije eventualnog proglašenja kulturnim spomenikom trebalo provesti stručnu procjenu. Dodatna je okolnost to što se prva dva slova nalaze na području evidentiranog arheološkog nalazišta.
Nakon stručne procjene nadležnog zavoda o eventualnom proglašenju natpisa kulturnim spomenicima lokalnog značaja odlučivat će gradska odnosno općinska vijeća.
Kameni natpisi iz jugoslavenskog razdoblja i desetljećima nakon raspada Jugoslavije izazivaju različita politička i društvena tumačenja. Zagovornici njihove zaštite smatraju ih dijelom lokalne i povijesne baštine, neovisno o odnosu prema političkom sustavu i osobi čije ime nose.
