Prizor je svima dobro poznat: naručite kavu i uz nju dobijete dvije male vrećice šećera. Uz porciju prženih krumpirića stiže kečap u jednokratnoj plastičnoj ambalaži, a u hotelskoj kupaonici čekaju vas minijaturne bočice šampona i gela za tuširanje. Ovi sitni rituali, duboko ukorijenjeni u navike potrošača i ugostitelja diljem Europe, uskoro će postati samo sjećanje. Od 12. kolovoza 2026. godine na snagu stupa sveobuhvatna Uredba Europske unije o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR), koja uvodi strogu zabranu korištenja jednokratne plastične ambalaže za sve proizvode koji se konzumiraju unutar ugostiteljskih i smještajnih objekata. Ova povijesna promjena predstavlja jedan od najambicioznijih zakonodavnih poteza Bruxellesa u borbi protiv goleme količine otpada koju kontinent stvara, prenosi Poslovni.hr

Zabrana će izravno pogoditi širok spektar proizvoda koji su postali sinonim za uslužnu industriju. Na “crnoj listi” nalaze se sve jednokratne vrećice i pakiranja začina i umaka poput kečapa, majoneze, senfa, ulja, octa i sojinog umaka. Ista sudbina čeka i popularna mikro-pakiranja šećera, soli, papra te vrhnja za kavu. Ugostitelji će se morati okrenuti održivijim alternativama, poput višekratnih dozatora, staklenki ili keramičkih posudica. Promjene se ne zaustavljaju na gastronomiji – hotelski sektor također se mora prilagoditi. Male plastične bočice sa šamponima, gelovima za tuširanje, losionima za tijelo i sapunima bit će zabranjene, a hoteli će morati implementirati sustave s većim, ponovno punjivim dispenzerima.

Glavni pokretač ove drastične reforme je alarmantna statistika. Prema podacima Europske komisije, ambalaža čini oko 40 posto ukupne upotrebe plastike i 60 posto upotrebe papira u EU, a svaki stanovnik Unije u prosjeku godišnje proizvede gotovo 187 kilograma ambalažnog otpada. Cilj Uredbe je preokrenuti taj trend i do 2040. godine smanjiti količinu ambalažnog otpada po stanovniku za najmanje 15 posto u odnosu na 2018. godinu. Osnovna ideja je poticanje kružnog gospodarstva, smanjenje ovisnosti o primarnim, djevičanskim sirovinama i osiguravanje da se do 2030. godine sva ambalaža koja se stavlja na tržište EU-a može reciklirati na ekonomski isplativ način. Model “uzmi, iskoristi, baci” time odlazi u povijest.

Važno je, međutim, naglasiti da se zabrana ne odnosi na sve situacije. Jednokratna pakiranja umaka i začina i dalje će biti dopuštena za narudžbe hrane za van (take-away), kao i za proizvode koji se prodaju u supermarketima. Iznimka su i zdravstvene ustanove. Uredba predviđa i daljnje korake. Od veljače 2027. ugostitelji će morati omogućiti kupcima da donesu vlastite višekratne posude za preuzimanje hrane i pića, bez dodatne naplate. Time se teret odgovornosti dijelom prebacuje i na potrošače, potičući ih da aktivno sudjeluju u smanjenju otpada.

Širi doseg uredbe: Od kemikalija do praznog prostora

Nova Uredba daleko nadilazi puku zabranu vrećica šećera. Jedna od ključnih odredbi je stroga restrikcija takozvanih “vječnih kemikalija” (PFAS) u ambalaži koja dolazi u doticaj s hranom. Ove tvari, koje se ne razgrađuju u okolišu i mogu biti štetne, bit će praktički zabranjene. Uz to, postrožuju se i limiti za teške metale poput olova, kadmija i žive. Uredba se bavi i problemom obmanjujućeg pakiranja; uvodi se pravilo da prazan prostor unutar ambalaže ne smije prelaziti 50 posto ukupnog volumena, čime se staje na kraj praksi pakiranja malih proizvoda u nepotrebno velike kutije. Za e-trgovinu, taj je limit postavljen na 40 posto.

Proizvođači pod povećalom: Registri, deklaracije i financijska odgovornost

Teret prilagodbe ne pada samo na ugostitelje, već primarno na proizvođače, uvoznike i distributere ambalaže. Uvodi se načelo proširene odgovornosti proizvođača (EPR), koje ih obvezuje da snose financijske troškove za prikupljanje, sortiranje i recikliranje ambalaže koju stave na tržište. Prema novim pravilima, svaki proizvođač morat će se registrirati u nacionalnom registru svake države članice u kojoj posluje. Nadalje, svaka vrsta ambalaže morat će imati formalnu EU izjavu o sukladnosti (Declaration of Conformity), popraćenu tehničkom dokumentacijom koja dokazuje da proizvod ispunjava sve zahtjeve. Ove obveze, detaljno opisane u Uredbi (EU) 2025/40, imaju za cilj osigurati potpunu sljedivost i odgovornost u lancu opskrbe.

Tihi rat iza kulisa: Korporacije lobiraju protiv strožih pravila

Iako se Uredba predstavlja kao ključan korak prema zelenijoj budućnosti, njezino donošenje nije prošlo bez otpora. Neposredno prije finalizacije zakona, čak 138 velikih korporacija, uključujući divove poput Coca-Cole, McDonald’sa, Heinekena i Kraft Heinza, potpisalo je privatno pismo upućeno europskim čelnicima. U pismu su tražili odgodu primjene, ublažavanje restrikcija za PFAS kemikalije te ukidanje ciljeva za ponovnu upotrebu ambalaže. Nevladine organizacije, poput koalicije Break Free From Plastic, oštro su osudile ovaj potez kao “pokušaj potkopavanja regulacije u zadnji čas”, istaknuvši da se tvrtke koje se javno zalažu za održivost privatno bore protiv ključnih ekoloških propisa.

Što donosi budućnost: QR kodovi, povratna naknada i potpuna reciklabilnost

Zabrana koja stupa na snagu u kolovozu 2026. samo je prvi val promjena. Uredba postavlja jasan vremenski okvir za daljnje korake. Do 2028. godine, sva ambalaža morat će nositi usklađene, harmonizirane oznake koje će potrošačima olakšati sortiranje otpada, često s QR kodom za detaljne upute. Do 2029. godine, sve države članice morat će uvesti sustave povratne naknade za jednokratne plastične boce i metalne limenke, s ciljem prikupljanja 90 posto takve ambalaže. Velika prekretnica slijedi 1. siječnja 2030., kada će sva ambalaža na tržištu EU-a morati biti dizajnirana tako da se može reciklirati, a plastična ambalaža morat će sadržavati određeni postotak recikliranog materijala. Time se zatvara krug prema održivom gospodarstvu, a prizori s početka priče odlaze u povijest.

Povezane vijesti

• POČETAK RADA KAFIĆA I RESTORANA 4. SVIBNJA? Predsjednik Ceha ugostitelja Istre opisuje kako bi to izgledalo. Objašnjava i zašto nemaju ništa protiv da se datum i pomakne
• KVIZ: Koliko poznajete kafiće i restorane u Puli i okolici (2) ?
• EU želi zabraniti pušenje na terasama kafića. Stručnjaci: Ovo je nemoguće u zemlji u kojoj djeca s 11 godina već puše