Kampanja Europske komisije
Sloboda koju primjećujemo tek kad je izgubimo
Možemo kritizirati vlast, javno iznositi mišljenja, čitati različite medije i tražiti odgovore na neugodna pitanja. Sve su to slobode koje često uzimamo zdravo za gotovo, no iza njih stoje prava i europski propisi koji štite naš svakodnevni život
(Foto Europska komisija)
Zamislite sasvim običan dan. Ujutro uz kavu pročitate vijest o političkoj odluci s kojom se ne slažete. Podijelite je s prijateljima, napišete kritičan komentar na društvenoj mreži, a navečer pogledate televizijsku emisiju u kojoj novinari postavljaju neugodna pitanja predstavnicima vlasti. Možda ćete idućeg vikenda otići na prosvjed, potpisati peticiju ili jednostavno nastaviti raspravu za obiteljskim stolom. Ništa od toga ne doživljavamo kao posebno postignuće. Sloboda da govorimo, pitamo, sumnjamo i ne slažemo se toliko je utkana u našu svakodnevicu da je gotovo ne primjećujemo.
Pravo neslaganja
A upravo su te naizgled obične mogućnosti među najvažnijim obilježjima demokratskog društva.
Europska komisija u kampanji "Zaštiti ono što je važno - naša demokracija" podsjeća da prava i slobode koje danas uživamo nisu oduvijek bili zajamčeni. Nastajali su i bili branjeni generacijama, a njihovo očuvanje zahtijeva trajnu pozornost.
Demokracija, naime, nije samo izlazak na izbore svakih nekoliko godina. Ona je i mogućnost da između izbora slobodno govorimo, pristupamo informacijama, propitujemo odluke i oblikujemo vlastite stavove.
Sloboda izražavanja jedno je od temeljnih prava zajamčenih Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Ona obuhvaća slobodu mišljenja te primanja i širenja informacija i ideja bez uplitanja javne vlasti. U svakodnevnom životu to znači da građanin može kritizirati političku odluku, javno govoriti o problemima u svojoj zajednici ili izraziti mišljenje koje nije popularno.
Ta sloboda nije neograničena. Ostvaruje se uz poštovanje prava drugih i zakonskih ograničenja koja moraju biti opravdana i razmjerna. No upravo je mogućnost otvorene rasprave, uključujući kritiku onih koji donose odluke, jedan od temelja demokratskog poretka.
Koliko se građani osjećaju slobodnima izraziti vlastite političke stavove? Prema podacima Eurobarometra iz prosinca 2023., koje Europska komisija navodi u svojoj kampanji, 68 posto Europljana izjavilo je da izražava svoje političko mišljenje bez straha od negativnih posljedica. Taj podatak pokazuje i drugu stranu priče: osjećaj slobode izražavanja nije jednak kod svih građana. Postojanje zajamčenog prava ne znači automatski da ga svatko doživljava na isti način. Zato zaštita demokracije ne završava zapisivanjem prava u zakon. Jednako je važno stvarati uvjete u kojima se ljudi mogu koristiti tim pravima.
Digitalna pravila
Velik dio javne rasprave danas se odvija na internetu. Društvene mreže postale su prostor u kojem građani razmjenjuju mišljenja, komentiraju društvena zbivanja i dolaze do informacija.
No što se događa kada internetska platforma ukloni nečiju objavu ili ograniči korisnički račun? Europska unija Aktom o digitalnim uslugama nastoji osigurati transparentnija pravila za takve odluke. Internetske platforme moraju korisnicima objasniti razloge uklanjanja ili ograničavanja sadržaja, a predviđeni su i mehanizmi kojima korisnici mogu osporavati njihove odluke. Među njima su interni sustavi pritužbi, u kojima se odluka može preispitati bez naknade te mogućnost izvansudskog rješavanja sporova.
To ne znači da je svaki sadržaj dopušten niti da platforme ne smiju uklanjati nezakonite objave. Znači da njihovo postupanje mora podlijegati jasnijim pravilima i odgovornosti. Akt o digitalnim uslugama uvodi i obveze povezane s transparentnošću sustava preporučivanja sadržaja, oglašavanjem i zaštitom korisnika. Za građane je to važno zato što sloboda izražavanja u digitalnom dobu ne ovisi samo o tome smiju li nešto reći, nego i o pravilima prostora u kojem to govore.
Sloboda izražavanja ne bi imala jednaku vrijednost kada građani ne bi imali pristup različitim i neovisnim izvorima informacija. Zamislimo društvo u kojem svi mediji objavljuju samo službena priopćenja. U kojem se o javnom novcu izvještava isključivo prema informacijama onih koji ga troše. U kojem novinari ne mogu istraživati zlouporabe ili zaštititi identitet osobe koja im je otkrila nepravilnosti. Građani bi i dalje mogli imati mišljenje, ali bi im nedostajale informacije potrebne da ga samostalno oblikuju.
Upravo zato Europska komisija u okviru kampanje posebno ističe važnost slobodnih medija. Neovisno novinarstvo omogućuje građanima da uspoređuju različita stajališta, upoznaju činjenice i nadziru rad onih koji imaju političku ili gospodarsku moć. Sloboda medija pritom nije povlastica novinarske profesije. Ona je pravo koje služi javnosti. Kada novinar može istražiti nepravilnosti u javnoj nabavi, postaviti pitanje o trošenju proračunskog novca ili objaviti informacije od javnog interesa, korist od toga imaju građani.
Slobodni mediji
Europski akt o slobodi medija stupio je na snagu u svibnju 2024., a većina njegovih odredbi počela se primjenjivati 8. kolovoza 2025. godine. Njime se nastoji ojačati urednička neovisnost, zaštititi novinarske izvore, povećati transparentnost medijskog vlasništva i ograničiti neopravdano upletanje u rad medija. Posebna pozornost posvećena je neovisnosti javnih medijskih servisa, transparentnosti državnog oglašavanja i zaštiti medijskog pluralizma.
To su pitanja koja na prvi pogled mogu djelovati udaljeno od svakodnevnih interesa građana. No odgovor na pitanje tko posjeduje medij, tko utječe na njegove uredničke odluke i pod kojim uvjetima novinari rade izravno je povezan s kvalitetom informacija koje javnost dobiva. Europska unija donijela je i pravila za zaštitu od zlonamjernih sudskih postupaka kojima se nastoji zastrašiti ili ušutkati novinare, aktiviste i druge sudionike javne rasprave. Takvi postupci, poznati kao SLAPP tužbe, mogu predstavljati ozbiljan pritisak čak i kada tuženi na kraju dobije spor. Dugotrajni postupci i visoki troškovi mogu obeshrabriti javno djelovanje. Europska pravila zato predviđaju određene procesne zaštite od očito neutemeljenih zahtjeva i zlouporabe sudskih postupaka u građanskim predmetima s prekograničnim elementom.
Pouzdane informacije
Prema podacima Eurobarometra iz prosinca 2025. i posebnog istraživanja Eurobarometra iz studenoga iste godine, koje navodi Europska komisija, 69 posto Europljana smatra da nacionalni mediji pružaju pouzdane informacije, a 73 posto da nude raznolikost mišljenja i stajališta. Istodobno, 56 posto zadovoljno je stanjem slobode, neovisnosti i pluralizma medija u Europskoj uniji.
Ti rezultati pokazuju da pristup različitim informacijama i povjerenje u medije nisu isto. Postojanje više izvora informiranja važno je, ali nije dovoljno samo po sebi. Građani trebaju moći procijeniti njihovu vjerodostojnost i razumjeti razliku između činjenica, komentara i manipulacije. Zato zaštita demokracije uključuje i jačanje medijske i digitalne pismenosti.
Europska komisija u studenome 2025. predstavila je Europski štit za zaštitu demokracije, skup mjera usmjerenih na zaštitu informacijskog prostora, jačanje demokratskih institucija i slobodnih medija te otpornosti društva na manipulacije i dezinformacije. Među njegovim prioritetima su i jačanje sposobnosti odgovora na strane informacijske manipulacije te zaštita slobodnih i poštenih izbora. Cilj je očuvati uvjete u kojima građani mogu pristupiti informacijama, sudjelovati u javnoj raspravi i donositi vlastite zaključke. Jer sloboda nije samo mogućnost da izgovorimo svoje mišljenje. Ona je i pravo da čujemo druge, dođemo do pouzdanih informacija i bez straha postavljamo pitanja. Sljedeći put kada pročitate istraživačku priču, kritizirate neku odluku ili se ne složite s političarem, vrijedi se prisjetiti da iza tih običnih trenutaka stoje prava koja nisu nastala sama od sebe. I koja se ne čuvaju sama od sebe.
Smijete kritizirati vlast
Sloboda izražavanja jedno je od temeljnih prava u Europskoj uniji. Povelja EU-a o temeljnim pravima jamči slobodu mišljenja te primanja i širenja informacija i ideja. Građani mogu javno iznositi političke stavove, kritizirati vlast i sudjelovati u mirnim prosvjedima. Ta se prava ostvaruju uz poštovanje prava drugih i zakonom propisanih, opravdanih ograničenja. Prema Eurobarometru iz prosinca 2023., 68 posto Europljana izjavilo je da izražava političko mišljenje bez straha od negativnih posljedica.
Što ako vam društvena mreža ukloni objavu?
Europski Akt o digitalnim uslugama daje korisnicima dodatna prava. Ako platforma ukloni sadržaj ili ograniči korisnički račun, mora pružiti obrazloženje u slučajevima obuhvaćenima tim pravilima. Korisnici mogu osporiti odluku putem internog sustava pritužbi, a dostupni su i mehanizmi izvansudskog rješavanja sporova. Cilj je spriječiti proizvoljno postupanje platformi i omogućiti transparentnije moderiranje sadržaja, uz zaštitu od nezakonitih objava.
Tri brojke o slobodi medija
- 69% Europljana smatra da nacionalni mediji pružaju pouzdane informacije
- 73% smatra da nacionalni mediji nude raznolikost mišljenja i stajališta
- 56% zadovoljno je stanjem slobode, neovisnosti i pluralizma medija u EU-u
