Presudilo joj znanje

Gotovo 20 godina primala je previsoku mirovinu: Sada mora vratiti 60.177 eura

| Autor: Glas Istre
Ilustracija (Pexels)

Ilustracija (Pexels)


Pogreška njemačkog mirovinskog osiguranja godinama je prolazila nezapaženo, a onda je automatska računalna provjera otkrila da je jednoj udovici isplaćivana previsoka mirovina.

Danas 85-godišnjakinja mora vratiti 60.177,15 eura. Sud je presudio u korist mirovinskog osiguranja, a sličan slučaj u drugoj njemačkoj saveznoj zemlji završio je potpuno drukčije, prenosi Poslovni.hr.

Gotovo dva desetljeća jedna je umirovljenica svakog mjeseca primala oko 243 eura više nego što joj je pripadalo.

Pogrešku nije napravila sama, nego njemačko mirovinsko osiguranje koje nije pravilno obračunavalo njezina primanja. Ipak, nakon što je nepravilnost otkrivena, od nje je zatražen povrat cjelokupnog iznosa od 60.177,15 eura.

Hessenski zemaljski socijalni sud odlučio je da 85-godišnja udovica mora vratiti novac, premda je pogrešan obračun nastao u nadležnoj instituciji.

Žena je najprije primala obiteljsku mirovinu nakon smrti supruga, a poslije je ostvarila i pravo na vlastitu starosnu mirovinu.

Prema njemačkim propisima, vlastiti prihodi udovice, uključujući njezinu starosnu mirovinu, utječu na visinu obiteljske mirovine kada prijeđu zakonom određeni neoporezivi iznos.

U njezinu slučaju mirovinsko osiguranje nije provodilo propisano umanjenje, pa je nastavila dobivati puni iznos obiteljske mirovine.

Za razdoblje od 1. lipnja 1999. do 31. siječnja 2020. tako je nastala preplata od ukupno 60.177,15 eura. Nepravilnost je otkrivena tek kada je automatska računalna provjera usporedila podatke iz dviju evidencija, piše Fenix magazin.

Umirovljenica je pokrenula sudski postupak tvrdeći da nije odgovorna za propust. U zahtjevu za ostvarivanje vlastite starosne mirovine, navela je da već prima obiteljsku mirovinu. Smatrala je da je mirovinsko osiguranje na temelju tih podataka samo trebalo uočiti da se isplate preklapaju.

Zašto je sud presudio protiv umirovljenice?

Njemačko mirovinsko osiguranje nema neograničeno pravo zahtijevati povrat preplaćenih iznosa. Retroaktivna naplata dopuštena je ako je korisnik namjerno ili zbog grube nepažnje prekršio obvezu prijavljivanja promjena ili je znao da mu isplaćeni novac ne pripada.

Nakon isteka deset godina povrat je moguć samo u posebnim slučajevima, primjerice kada je riječ o mirovini koja se još uvijek isplaćuje.

U ovom slučaju sud je zaključio da je umirovljenica postupila krajnje nepažljivo. Prema navodima iz izvješća o presudi, sama je priznala da je znala kako mora prijavljivati promjene koje utječu na visinu mirovine.

Dodatno joj nije išla u prilog ni njezina ranija profesionalna djelatnost. Radila je kao službenica u osiguravajućem društvu, zbog čega je sud smatrao da je morala poznavati pravila o prijavljivanju i obračunu osiguravateljskih primanja.

Gotovo isti slučaj u drugoj saveznoj zemlji završio drukčije

Posebno je zanimljivo da je u Baden-Württembergu razmatran gotovo identičan slučaj, ali je ondje sud odlučio u korist umirovljenice.

Žena je obiteljsku mirovinu primala od 1992. godine, a vlastitu starosnu mirovinu počela je dobivati u listopadu 1993. godine. Nadležno je bilo isto mirovinsko osiguranje, a i isplate su stizale na isti račun.

Kao i u prethodnom slučaju, žena je u zahtjevu za starosnu mirovinu navela da već prima obiteljsku mirovinu. Mirovinsko osiguranje pogrešku je otkrilo tek 2021. godine, nakon čega je zatražilo povrat gotovo 19.600 eura.

Međutim, ovaj put institucija nije uspjela pred sudovima. Najprije je izgubila postupak pred Socijalnim sudom u Stuttgartu, a zatim i 23. svibnja 2023. pred Zemaljskim socijalnim sudom Baden-Württemberga (predmet L 11 R 103/23).

Sud je zauzeo stajalište da korisnica koja je istom mirovinskom osiguranju već prijavila primanje obiteljske mirovine ne mora tu informaciju ponovno zasebno dostavljati.

Osim toga, upute navedene u rješenju o mirovini bile su previše općenite, a pravilnim obračunom njezina bi se obiteljska mirovina umanjila za samo nekoliko desetaka eura mjesečno. Prema ocjeni suda, od osobe bez stručnog znanja nije se moglo očekivati da sama primijeti takvu nepravilnost.

Važnu ulogu imala je i činjenica da je stara dokumentacija u međuvremenu već bila uništena. Teret dokazivanja grube nepažnje bio je na mirovinskom osiguranju, koje to u ovom slučaju nije uspjelo dokazati.

Razlika između dviju presuda tako se ne odnosi toliko na postupke samih korisnica, koliko na njihovo poznavanje propisa. Jedna je bila osoba bez stručnog znanja o osiguranju, dok je druga zbog svojeg ranijeg posla trebala poznavati pravila.

Kada mirovinsko osiguranje pogriješi, posljedice nisu jednake

Usporedba dvaju slučajeva otvara i pitanje različitih rokova za ispravak pogrešnih isplata.

Naime, ako njemačko mirovinsko osiguranje korisniku isplaćuje premalu mirovinu, zaostatke u pravilu mora nadoknaditi najviše četiri godine unatrag.

S druge strane, ako je isplaćivalo previše novca, u određenim okolnostima može zahtijevati povrat čak i za razdoblje od dva desetljeća.

Od 1. srpnja 2026. korisnicima obiteljske mirovine nakon smrti supružnika, odnosno udovičke ili udovačke mirovine, mjesečno ostaje 1.122,53 eura neto prihoda koji se ne uračunava u obračun.

Od iznosa koji prelazi taj prag odbija se 40 posto, piše Fenix magazin.

Prema primjeru koji je objavio portal Bürger & Geld, osoba koja uz obiteljsku mirovinu prima i vlastitu starosnu mirovinu od 1.450 eura bruto mjesečno može zbog toga izgubiti gotovo 50 eura obiteljske mirovine svakog mjeseca. Tijekom 20 godina takav iznos može narasti na gotovo 12.000 eura.

Zato je važno pravodobno prijaviti svaku promjenu prihoda. To se odnosi na vlastitu starosnu mirovinu, dodatnu mirovinu iz radnog odnosa, plaću ili mirovinu koju isplaćuje država službenicima. Obveza prijavljivanja postoji i u slučaju novog braka, jer sklapanjem braka prestaje pravo na obiteljsku mirovinu.

Koliko se prihoda uračunava u obračun, trebalo bi biti navedeno u rješenju o obiteljskoj mirovini. Ako osoba prima i vlastitu mirovinu, a u rješenju nema nikakvih podataka o uračunavanju tog prihoda, preporučuje se zatražiti pojašnjenje od mirovinskog osiguranja, najbolje pisanim putem.

Ako stigne zahtjev za povrat preplaćenog novca, korisnik ima mjesec dana za podnošenje prigovora. Pritom je važno provjeriti može li mirovinsko osiguranje doista dokazati da je korisnik postupio s grubom nepažnjom.

Posebno upozorava i slučaj žene koja je nakon vjenčanja u Las Vegasu nastavila primati obiteljsku mirovinu. Zbog toga je na kraju morala vratiti oko 71.000 eura.

Ovi slučajevi pokazuju koliko poznavanje propisa može utjecati na ishod sudskog postupka. Sama činjenica da je korisnik mirovine dostavio određene podatke ne znači nužno da je oslobođen odgovornosti, ali ni svaka pogrešna isplata ne daje automatsko pravo na povrat novca.

U jednom slučaju umirovljenica mora vratiti više od 60.000 eura jer se od nje, zbog ranijeg radnog iskustva, očekivalo poznavanje pravila. U drugom je žena zadržala novac jer sud nije utvrdio da je postupila s grubom nepažnjom.

Pouka dviju presuda jest da nije dovoljno samo otkriti podatke o svojim prihodima. Važno je i što se od pojedinog korisnika može očekivati da zna i razumije.

Oni koji poznaju osiguravateljska pravila mogu snositi posljedice pogrešaka mirovinskog osiguranja, dok se oni bez takvog znanja u određenim okolnostima mogu zaštititi. To je sudska praksa, ali ne nužno i pravda.

Povezane vijesti










Trenutno na cestama