Odluka EP
Europski parlament podržao proširenje Unije, dio hrvatskih zastupnika bio suzdržan
(European Union 2025 - Source: EP)
Europski parlament u srijedu je usvojio izvješće o proširenju koje ga naziva strateškim odgovorom na aktualne geopolitičke okolnosti, s dobrobitima i za postojeće članice, no dio hrvatskih zastupnika nije ga podržao zbog točke o kvalificiranoj većini pri donošenju odluka.
"Ruska izravna vojna agresija na Ukrajinu i hibridno ratovanje protiv Europe primoravaju nas da redefiniramo naše strategije integracije", rekao je u raspravi dan ranije liberal iz Litve Petras Auštrevičius, autor izvješća o proširenju.
U njemu se naglašava da je proširenje "win-win i za aktualne i za buduće članice" Europske unije, a europske institucije i države članice pozivaju se na "nužne reforme" kako bi se proširenje omogućilo.
Izvješće "nije samo o proširenju, nego i unutarnjim reformama EU-a koje su doista potrebne kako bi pripremili europske institucije da prilagode sektorske politike i prime nove članice", rekao je Auštrevičius u izjavi za Hinu.
EU bi prvu skupinu novih članica "trebale imati" do 2030. kako bi se pokazala europska predanost proširenju, a državama kandidatkinjama prednost donošenja reformi, naglasio je.
"Koncentrirajte se na sebe. Što ste usredotočenije, bit će bolji rezultati", poručio je Auštrevičius državama kandidatkinjama.
Novost u njegovom izvješću, koje iznosi klasične pozive na jačanje vladavine prava i demokratskih institucija, jest poziv na komunikaciju o dobrobitima članstva ne samo u državama koje mu teže, nego i u postojećim članicama.
Auštrevičius je naglasio da se proširenje među članicama često tumači kao trošak zbog pitanja poput kohezijskih politika, no kad se promatraju dobrobiti proširenja na trgovinu, "starije, razvijenije članice su pobjednice".
U svom govoru u utorak liberal je spomenuo da je trgovina između njegove zemlje i Njemačke od ulaska Litve u EU narasla 3,6 puta, a između Češke i Nizozemske četiri puta. U oba slučaja dobitnice su bile starije članice.
"Uvjeren sam da će nadolazeće proširenje proizvesti slične, pa čak i bolje rezultate".
Hrvatski EPP-ovci protiv
Delegacija hrvatskih pučana (EPP) u Europskom parlamentu nije podržala izvješće Litvanca te je glasala 'suzdržano'. U zajedničkom priopćenju naglasili su da "snažno i dosljedno podupiru politiku proširenja" te da Hrvatska kao najmlađa članica "najbolje razumije prednosti članstva", zahtjevan put prema EU-u i "strateški hrvatski i europski interes" proširenja.
No, navode hrvatski pučani, oni "vjeruju i u Europu u kojoj se ključne strateške odluke grade, a ne nameću, zbog čega se protive prelasku s jednoglasnog odlučivanja na odlučivanje kvalificiranom većinom u ključnim odlukama kao što su obrana, financije i vanjski poslovi, uključujući i pitanje europskog proširenja".
"Ideje o takvoj promjeni pravila odlučivanja daleko nadilaze okvir rasprave o proširenju, zadiru u temeljnu ravnotežu i arhitekturu odlučivanja u Europskoj uniji i narušile bi pravo od kojeg Hrvatska, kao i cijeli niz drugih država članica, ne namjerava odustati", stoji u priopćenju.
Pučani su se stoga usprotivili "dijelovima teksta koji pozivaju na odlučivanje kvalificiranom većinom po pitanju otvaranja i zatvaranja klastera i poglavlja". Točku u pitanju, koja je prošla sa samo jednim glasom razlike, podržalo je sedamdesetak europskih pučana. Suzdržani su bili hrvatski S&D-ovci Biljana Borzan, Romana Jerković te Marko Vešligaj koji je bio suzdržan i oko cijelog izvješća. Zastupnik zelenih Gordan Bosanac i konzervativaca Stephen Nikola Bartulica nisu glasali.
Za spomenutu točku glasao je Tonino Picula. Za Hinu je izjavio da se njome "šalje ohrabrujuća poruka državama kandidatkinjama da će dobrim dijelom biti zaštićene od zaustavljanja na europskom putu na temelju neriješenih bilateralnih sporova".
Picula je istaknuo da jednoglasnost ostaje na snazi za početak i zaključak procesa proširenja te da se stoga zadržava "puna kontrola onih koji odlučuju o primitku novih članica".
"Građanima Hrvatske ne treba previše objašnjavati što to znači. Da je postojala ovakva referenca prije dvadesetak godina, tada ne bismo izgubili dvije godine kad nas je Slovenija, po našem mišljenju, nepravedno blokirala".
Picula je rekao da se to više ne smije dogoditi nijednoj kandidatkinji, pa naveo primjer Sjeverne Makedonije, žrtve "političkog pritiska" zbog susjednih država. Skoplje je prvo bilo blokirano od strane Atene, nakon čega je referendumom promijenjeno samo ime države, a sada je zbog identitetskih pitanja blokira Sofija.
Picula je naglasio da se na glasanju odbacio amandman koji bi uveo kvalificiranu većinu i na drugim područjima. Riječ je o točki 33 koja poziva na uvođenje kvalificirane većine u područjima poput "zaštite demokracije, ljudskih prava i vladavine prava, višegodišnjeg financijskog okvira, sankcija i drugih relevantnih vanjskopolitičkih odluka". Protiv tog amandmana glasali su svi hrvatski zastupnici EPP-a, a S&D-ovci su bili suzdržani, među njima i sam Picula.
Zastupnica Željana Zovko u izjavi Hini naglasila je da se hrvatski pučani, pa i vlada, protive onome što rade Bugari i Mađari, te da su svi "vidjeli što je Slovenija radila Hrvatskoj".
No, rekla je Zovko, bez jednoglasnosti "Cipar nikad ne bi mogao ukazati na ono što mu radi Turska", pa ni Hrvatska naglašavati poteškoće s kojima se Hrvati suočavaju u Bosni i Hercegovini.
"Hrvatska kao mala zemlja uvijek ističe problem Hrvata u BiH, da je to sigurnosno pitanje EU-a. Nitko je ništa ne bi pitao" kad bi se ukinula jednoglasnost, naglasila je.
Hrvatski zastupnici o proširenju
Picula je dan ranije, u raspravi o izvješću poručio da EU treba pronaći način da proces proširenja "ne izgubi na zamahu".
"Apsorpcijski kapaciteti za novo proširenje EU postoje, ali gospodarska suradnja i mir nisu više jedini prioriteti politike proširenja. To su sve više i pitanja vezana za sigurnost i očuvanje demokracije kao sustava", rekao je.
Zastupnik pučana Tomislav Sokol u istoj je raspravi rekao da se "potrebno" proširenje ne smije provoditi "po automatizmu niti na štetu sigurnosti, stabilnosti i vjerodostojnosti europskog projekta".
"Svaku zemlju kandidatkinju treba promatrati isključivo individualno i primiti u članstvo tek kad ispuni sve uvjete koje su morale ispuniti postojeće države članice. Nema kolektivnog ulaska u EU, a pogotovo nema ulaska preko reda“, rekao je.
Pozdravio je napredak Crne Gore i Albanije, ali istodobno upozorio da je izvješće nedovoljno kritično prema Srbiji koja i dalje "predstavlja glavni faktor nestabilnosti u jugoistočnoj Europi", posebice u Crnoj Gori gdje se širi velikosrpski utjecaj.
Zastupnik zelenih Gordan Bosanac, prisjećajući se kako je Slovenija blokirala Hrvatsku, pozvao je na "politiku relaksacije i zdravog razuma".
"Završili smo na arbitražnom sudu jer se nismo mogli dogovoriti oko granične crte. I danas povjerenica Kos misli da crta ide ovdje, ja mislim da ide ovdje, ali eto, jako dobro surađujemo. Izgubili smo par godina za ništa", rekao je.
"Hrvatska i Crna Gora trenutačno raspravljaju o tome čiji je brod i kako popraviti taj brod, a možda je rješenje tu pred nama. Hajdemo ga zajedno obnoviti novcima Europske unije i upogoniti ga da nam čuva zajedničko Jadransko more, odnosno naš Mediteran", rekao je o spornom školskom brodu Jadran, naglašavajući da to posebno poručuje "dragim prijateljima iz Bugarske i Sjeverne Makedonije".
Zastupnik pučana Davor Ivo Stier govorio je o potrebi "ambicioznije politike gradualne integracije".
"Budimo iskreni, dobar dio kandidata, možda i većina njih, neće završiti pregovore u ovom sazivu Parlamenta, a njih ne možemo ostaviti u nekoj praznini".
Stier je rekao da se iz država zapadnog Balkana već duže čuje da im "nije toliko bitno imati sada povjerenika ili pravo glasa, već pristup jedinstvenom tržištu i schengenu".
Riječ je o ideji "koju ne treba a priori odbaciti", no ona i ne smije zamijeniti pristup proširenja utemeljen na zaslugama, zaključio je.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
