Ima li proširenja prije izmjene glasanja u EU-u?

Ilustracija (Pixabay)

Europski parlament u četvrtak je raspravljao o političkim implikacijama procesa proširenja Europske unije, poglavito napuštanja jednoglasnog donošenja odluka na nekim područjima radi ubrzanja procesa odlučivanja čemu se uglavnom protive manje članice iz straha da će izgubiti utjecaj u donošenju ključnih odluka.

Vijeće Europske unije i Europsko vijeće o nizu 'osjetljivih' pitanja poput vanjske i sigurnosne politike, financija, dijela odluka u pravosuđu i unutarnjim poslovima, proširenju i donošenju sankcija, odluke donosi konsenzusom, odnosno jednoglasnom podrškom svih država članica.

Dio europskih političara, referirajući se na 'vječni' veto Mađarske na niz odluka EU-a nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, smatra kako se takav sustav mora izmijeniti kako bi Unija bila učinkovitija, prije no što se proširi na nove članice koje bi mogle dodatno otežati već kompliciran proces donošenja odluka.

Proširenje Europske unije ostaje "strateški imperativ", rekla je u četvrtak u raspravi u Europskom parlamentu bugarska povjerenica Europske komisije Ekaterina Zaharieva, no i istaknula da prihvat novih članica traži i reviziju funkcioniranja EU-a.

"Stav Komisije je jasan – ako Unija želi djelovati brzo, učinkovito i strateški, moramo smanjiti broj odluka koje se donose jednoglasno", rekla je povjerenica za start-up poduzeća, istraživanje i inovacije. Priznala je da se mora prihvatiti da je to osjetljivo pitanje te da se mora pronaći način da se "adresiraju legitimne zabrinutosti nekih država".

HDZ-ovi europarlamentarci protiv ukidanja jednoglasnosti

Hrvatski zastupnik pučana (EPP) Tomislav Sokol u raspravi je rekao da pitanje proširenja "nema apsolutno nikakve veze s ukidanjem jednoglasnosti". Ukidanje prava veta i "uvođenje preglasavanja" negiralo bi temeljne dimenzije nacionalnih suvereniteta, povećalo podjele unutar EU-a i ugrozilo njezin opstanak, smatra Sokol.

Zastupnik pučana dan ranije u razgovoru za Hinu rekao je da se danas više od 90 posto akata EU-a donosi kvalificiranom većinom, te da stoga jednoglasnost vrijedi samo u ključnim strateškim područjima poput obrane, proračuna, poreza ili vanjske politike.

Izbor između proširenja i ukidanja jednoglasnosti Sokol smatra "lažnom dilemom" koja ne stoji "ni politički ni pravno".

"U konačnici, ako netko smatra da proširenjem uvodimo trojanskog konja u EU, onda do takvog proširenja vjerojatno ne treba ni doći", rekao je Sokol i zaključio da EU mora ostati "zajednica slobodnih i suverenih naroda, a ne zajednica u kojoj veliki odlučuju umjesto malih".

Sokol je 'plavom kartom' intervenirao nakon govora hrvatskog zastupnika socijalista i demokrata (S&D) Tonina Picule, pitajući ga izravno zagovara li ukidanje jednoglasnosti.

Picula je odgovorio da EU budućnosti "mora voditi računa o pravnim tekovinama na kojima počiva, a to je između ostalog i politika konsenzusa", no da se mnogo puta u praksi pokazalo da takav način odlučivanja "postaje usko grlo kad treba donijeti hitne odluke u korist EU-a i njegovih građana".

Picula je u razgovoru za Hinu rekao kako prijedlog proširenja odlučivanja kvalificiranom većinom "izaziva ozbiljne podjele među članicama EU-a, pa je teško predvidjeti što će se dogoditi na kraju tog puta".

Takve rasprave "ubrzava ponašanje autoritarnih i iliberalnih političara" unutar EU-a, te je vidljivo da "EU ne može biti tretiran kao relevantni geopolitički faktor ako zapravo ne može donositi neke važne odluke u normalnoj proceduri, nego je potrebno da neki od čelnika izađe na kavu".

"To je tragikomična situacija", rekao je zastupnik S&D-a i dodao da je EU time "u startu u minusu" u odnosu na druge geopolitičke sile.

Picula je rekao da se već "naznačuju područja" na kojima bi zbog učinkovitosti Unije "bilo poželjni" više koristiti princip kvalificirane većine, a da je za Hrvatsku tu posebno značajna politika proširenja.

Podsjetio je da je 2022. Parlament predložio da se zadrži konsenzus kad je riječ pri otvaranju i zatvaranju pregovora s državom kandidatkinjom, no da se kod otvaranju samih skupina poglavlja pregovora primijeni princip većinskog odlučivanja "kako bi se izbjegle različite blokade".

U izvješću se Vijeću i Komisiji preporučilo "pojednostavljenje postupaka donošenja odluka kako bi postali vjerodostojniji i učinkovitiji globalni akter".

Na pitanje smatra li da bi se princip kvalificirane većine trebao donositi i na područjima poput vanjske politike i obrane, Picula je odgovorio da "ne želi ulaziti u detalje", ali da je "sigurno da bi trebalo vidjeti gdje je to moguće, a gdje nije".

"Pitanje je dokad pravni mehanizmi na temelju kojih EU funkcionira mogu naprosto služiti onome zbog čega i postoje – a to je da Unija bude efikasna", zaključio je.

U raspravi u četvrtak proširenju principa kvalificirane većine usprotivio se i pučanin Karlo Ressler koji je rekao da "naivno zvuče iluzije" da bi to dovelo "do većeg jedinstva".

"To nije moguće, to je kontraproduktivno ne samo za manje i srednje velike države članice, nego i za cijeli EU", smatra Ressler.