(Unsplash)
Europsku uniju očekuje iznimno sadržajan tjedan u kojem će se odvijati dva ključna događaja – jesenski sastanak na vrhu država članica i plenarno zasjedanje Europskog parlamenta u Strasbourgu.
Čelnici država članica sastat će se u četvrtak, a predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa nada se da će samit završiti u jednom danu, iako se ne isključuje mogućnost produljenja rasprava i na petak. Dnevni red bit će prepun osjetljivih tema – od pomoći Ukrajini i obrambene strategije do energetske politike i pitanja stanovanja.
Jedna od glavnih točaka bit će korištenje zamrznute ruske imovine za potporu Ukrajini. Komisija predlaže da se ta sredstva upotrijebe kao jamstvo za beskamatni zajam Ukrajini u vrijednosti od 140 milijardi eura, koji bi bio vraćen tek kad Rusija isplati ratnu odštetu.
Prema nacrtu zaključaka, Europsko vijeće pozvat će Komisiju da "što prije predstavi konkretne prijedloge" u skladu s pravom EU-a i međunarodnim pravom. Belgija je među najopreznijim članicama jer se većina sredstava nalazi u njezinim bankama i traži čvrsta jamstva da teret ne padne na nacionalni proračun.
U ponedjeljak se u Luxembourgu sastaju ministri vanjskih poslova, koji će razgovarati o 19. paketu sankcija protiv Rusije – uključujući zabranu uvoza ruskog ukapljenog plina od 1. siječnja 2027., godinu dana ranije od planiranog.
Austrija je najavila da će podržati paket nakon što je povukla zahtjev za djelomičnim odmrzavanjem ruske imovine radi kompenzacije svoje banke Raiffeisen. Slovačka i Mađarska i dalje se protive prestanku ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima do 2027., a ako dogovor ne bude postignut na razini ministara, pitanje bi se moglo prebaciti na samit.
Istodobno će se u Luxembourgu sastati ministri energetike. Cilj je postići dogovor o prijedlogu za potpuno ukidanje uvoza ruskog plina i nafte do 1. siječnja 2028. – ključnog dijela plana REPowerEU.
Čelnici će raspravljati i o planu Komisije za obrambenu pripravnost do 2030. On uključuje uspostavu sustava zaštite od dronova na razini EU-a, koji bi trebao biti operativan do kraja 2027.
Države članice pozvane su da se udruže u “koalicije sposobnosti" u devet ključnih područja, među kojima su protuzračna obrana, artiljerijski sustavi, mobilnost i proizvodnja streljiva. Hrvatska, Nizozemska i Latvija žele biti vodeće nacije u razvoju dronova i sustava za borbu protiv njih te već održavaju tehničke sastanke.
Na dnevnom redu bit će i pitanja konkurentnosti europskog gospodarstva, pojednostavljenja propisa te smanjenja administrativnog pritiska na poduzeća.
Po prvi put će čelnici raspravljati o priuštivom stanovanju – razmotrit će što se može učiniti na europskoj razini kako bi se podržali nacionalni i lokalni napori. Očekuje se da će rasprava rezultirati smjernicama za izradu europskog plana za priuštivo stanovanje.
Od ponedjeljka do četvrtka u Strasbourgu se održava plenarno zasjedanje Europskog parlamenta. Među glavnim temama su kriza u Srbiji, program rada Komisije za 2026. i potvrda novih pravila o vozačkim dozvolama.
Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula predložit će da Parlament zatraži temeljitu istragu tragedije u Novom Sadu prije godinu dana, sankcije odgovornima i misiju za praćenje stanja demokracije u Srbiji.
U srijedu predsjednica Parlamenta Roberta Metsola objavit će dobitnika Nagrade Saharov za slobodu mišljenja. U najužem su izboru novinari Andrzej Poczobut i Mzia Amaglobeli, humanitarni radnici u Palestini te studenti u Srbiji.
Istoga dana obraćanje će održati bjeloruski oporbeni čelnici Sergej Tihanovski i Svjatlana Tihanovskaja.
Parlament će također potvrditi nova pravila o vozačkim dozvolama koja uvode digitalnu vozačku, probno razdoblje za nove vozače i strože kazne za nesavjesnu vožnju.