Novi udar na novčanike
Cijene hrane mogle bi eksplodirati u 2027.
Ilustracija (Pexels)
Iako je inflacija, prema DZS-u, u rujnu u Hrvatskoj iznosila 4,7 posto, rast cijena hrane unutar toga čak je na godišnjoj razini nešto i pao, i to za 0,6 posto u odnosu na rujan prošle godine. Najviše je ukupnu stopu inflacije naviše naravno pogurala energija, a slični su trendovi zabilježeni u cijeloj eurozoni – energija je snažno poskupjela, hrana se primirila, ali ipak blago rasla. No, je li to održivi trend i je li inflacija hrane rekla svoje ili možemo očekivati novi prehrambeni inflatorni udar?
Pitaju se to i autori Bloga Europske središnje banke pod naslovom "Je li inflacija hrane izgubila svoju snagu" ("Has food inflation lost its bite?"), Elena Bobeica, Gerrit Koester, Friderike Kuik i Christiane Nickel, koji su odmah dali i odgovor, a on glasi da je usporavanje rasta cijena koje vidimo samo privremeno, te se očekuje da će cijene hrane ponovno ubrzati u nadolazećem razdoblju. Predviđa se, dakle, novi rast inflacije hrane, s vrhuncem u trećem kvartalu 2027.
Energetski šok
Autori bloga navode da je stopa rasta cijena tek privremeno usporila sredinom godine, najviše uslijed dobrih lanjskih uroda. Novi rast cijena očekuje nas pak prije svega zbog energetskog šoka, odnosno situacije na Bliskom istoku i skoka cijena nafte i plina. Taj trošak s odmakom od nekoliko mjeseci tek prelazi na proizvodnju hrane kroz skuplji prijevoz, pakiranje i gnojiva, a najviše bi, ocjenjuju, mogli poskupjeti žitarice, kruh, tjestenina, a potom meso i mliječni proizvodi.
Drugi razlog su vremenske nepogode, odnosno ekstremne vrućine i suše koje su ugrozile ponudu. ECB procjenjuje da će samo vremenski šokovi u idućoj godini podići inflaciju hrane za 0,3 do 0,8 postotnih bodova. Taj je rast, kažu, već počeo. Podaci iz rujna, naime, pokazuju da su cijene neprerađene hrane, poput povrća, već skočile, i to za 4 posto, što je prvi znak novog vala poskupljenja. Sažetak je to ECB-ove analize, koja ne spominje izrijekom Hrvatsku, osim jedne karte-grafikona, gdje se jasno vidi da je Hrvatska obojana tamnije od većine drugih zemalja, što znači da je imala veći ukupni skok cijena hrane od većine zemalja eurozone od 2021. naovamo. Navodi se da "u zemljama eurozone postoje značajne razlike u dinamici cijena hrane od porasta inflacije 2022. i 2023".
– Cijene hrane u eurozoni općenito su oko 30 posto više nego krajem 2021., ali to skriva raspon od oko 24 posto u Finskoj do oko 48 posto u Estoniji. To sugerira da se pitanja pristupačnosti hrane također razlikuju među zemljama, navodi se u analizi.
Između ekstrema
Hrvatska je negdje između ovih ekstrema, ali, prema slici, bliže estonskom. Razlozi snažnog pritiska na rast cijena hrane kod nas su jasni. To je prije svega velika uvozna ovisnost, odnosno "nepristupačnost hrane", koja se ulaskom u EU još i povećala. Ne proizvodimo dovoljno ni za domaće potrebe, a na ekonomije koje nisu samodostatne eksterni šokovi – ekstremno djeluju. Hrvatska tako ima značajan deficit u razmjeni hrane. Uvoz je gotovo dvostruko veći od izvoza. Očekuje se i utjecaj šoka cijena nafte na troškove transporta. Stoga je i trošak prijevoza, za zemlje koje uvoze i prevoze, značajna stavka u cijenama koje dođu do krajnjih potrošača. Uz to, kod nas je udio hrane i pića u potrošačkoj košarici veći od prosjeka EU-a, pa je i udar na standard jači. I domaći proizvođači upozoravaju da će se ovi šokovi tek preliti na cijene. Domaća proizvodnja žitarica, voća i povrća relativno je i osjetljivija na suše i toplinske valove, s obzirom na slabu tehnološku razvijenost kapaciteta.
ECB upozorava da je inflacija hrane u eurozoni usporila, ali su cijene i dalje rasle. Kava, čokolada, voće i mliječni proizvodi, koji su snažno poskupjeli tijekom 2025., do rujna 2026. gotovo su prestali pridonositi inflaciji. Razlozi su dobri poljoprivredni prinosi, iznadprosječne žetve žitarica i uljarica te pad svjetskih cijena kave, čaja, kakaa i šećera.
Dvostruki udar
Osim toga, cijene osnovnih proizvoda poput kave, čaja, kakaa i šećera na međunarodnim tržištima su nešto pale.
– No, pritisci nafte na inflaciju hrane ponovno se povećavaju, a dvostruki šok od energije i ekstremnih vremenskih uvjeta mogao bi ponovno potaknuti pritiske na cijene hrane. Troškovi energije postupno se šire kroz lance opskrbe. Učinci se u potrošačkim cijenama mogu pojaviti tek nakon nekoliko mjeseci. Očekuje se snažan utjecaj na žitarice poput pšenice, kukuruza i ječma, kao i na kruh, tjesteninu i druge pekarske proizvode. Prijenos će se proširiti i na stočnu hranu, a više cijene žitarica na kraju će se proširiti na mliječne proizvode i meso. Više cijene plina mogu povećati troškove proizvodnje usjeva poput žitarica, uljarica, svježeg povrća i krumpira, ali također povećavaju troškove grijanja za proizvode uzgojene u staklenicima. Povećanje cijena nafte, nasuprot tome, utječe na cijene hrane putem transporta i neizravnih troškova. Ti se učinci ne pojavljuju preko noći, a šokovi cijena nafte mogu potrajati godinama dok se u potpunosti ne prenesu na cijene hrane. Kod plina i duže. Nadalje, vrućina i suša pogodili su usjeve u kritičnoj fazi ove sezone. Vjerojatno će to potaknuti inflaciju hrane u nadolazećoj godini, navodi se u ECB-ovom blogu.
Predviđanje rasta "podržali" svi modeli
Inače, makroekonomske projekcije ECB-a za eurozonu očekuju nagli rast inflacije hrane do 3,4 posto u trećem tromjesečju 2027. Navodi se da viši troškovi energije i vremenske neprilike "prodiru" u hranidbeni lanac, dok čimbenici koji su održavali nisku inflaciju hrane nestaju. Dodatni pritisci dolaze od El Niña. Ipak, navode, trenutni energetski šok razlikuje se od onog iz 2022. Manji je i zasad više potaknut naftom i naftnim proizvodima, nego plinom. Inflacija hrane mogla bi stoga biti umjerenija no 2022. Općenito, očekuje se da će njen vrhunac biti oko petine onog nakon početka rata u Ukrajini. I potražnja je sada slabija. Uglavnom, svim modelima projekcije zajednički je očekivani porast inflacije hrane tijekom 2027. Ublažavajući faktori su da EU proizvodi dio gnojiva, a poduzete su i mjere za podršku poljoprivrednicima, kažu u ECB-u.
Kupovna moć oslabjela
Autori bloga ističu da se realne plaće vraćaju na razine prije inflacijskog rasta, ali je kupovna moć i dalje ispod te razine. Drugim riječima, plaće su se oporavile, ali je potrošačka košarica postala je skuplja. To je osobito vidljivo kod često kupovanih proizvoda, kava, slatkiši i čokolada, mlijeko i mliječni proizvodi, meso itd., navodi ECB.
